STRES
Stres je negativna emocionalna reakcija koja se javlja kada osoba procjeni da je suočena sa situacijom koja je fizički ili psihički ugrožava. Tako kažemo da smo pod stresom – kada smo bolesni, kada imamo test, kada nam prodavačica «digne tlak», kada se posvađamo sa prijateljem, kada nas voljena osoba ostavi, kada nam netko umre, itd…
Koji nas to događaji dovode do toga da smo pod stresom?
Stres uzrokuju tri vrste događaja:
Po kojim to znakovima ili simptomima možemo vidjeti da smo pod stresom?
Postoje tjelesni i psihički simptomi ili znakovi stresa:
TJELESNI ZNAKOVI:
zadihanost, vrtoglavica, mučnina,
pretjerani apetit ili gubitak apetita,
pretjerano pušenje ili pijenje alkohola,
problemi sa spavanjem,
znojenje, nemir, grickanje noktiju,
glavobolje, bolovi u leđima, ramenima i vratu
PSIHIČKI ZNAKOVI:
loše pamćenje, loša koncentracija,
briga, osjećaj krivnje, tuga,
pretjerana osjetljivost, razdražljivost, agresivnost,
teškoće u prihvaćanju odbijanja i neuspjeha,
svadljivost, napadi plača,
prevelika kritičnost prema sebi,
mijenjanje stavova o ljudima, životu i budućnosti
· Pokušajte se prisjetiti nekih događaja, svađa, prijetnji, tuča, uvreda – gdje ste se grozno osjećali. Sada ćete na liku čovjeka kojeg ću vam izložiti, crvenom bojom označiti gdje ste osjećali stres jako, a zelenom bojom gdje ste ga osjećali slabije
( u prilogu će biti podijeljeni crteži za sve sudionike na satu radionice)
Iz dobivenog crteža vidljivo je da osjećamo nelagodu i bol u tijelu u stresnim, teškim trenutcima. Tijelo nam je u grču, unutarnji su organi stisnuti, grči nam se želudac, itd….
· UPITNIK JAČINE STRESA NA POSLU
Svaku tvrdnju ocijenite brojkama od 1 do 5 koliko često se Vama događa ono što je u tvrdnji navedeno. Pritom, ocjena 1 znači kako se to Vama nikada ne događa, a 5 kako Vam se to događa uvijek ili gotovo uvijek.
1. Imam napade glavobolje i vrtoglavice.
2. Živčan sam kad negdje moram dugo čekati.
3. Osjećam se usamljeno.
4. Imam poteškoća s koncentracijom.
5. Dok radim osjećam se napeto.
6. Muče me probavne smetnje.
7. Zabrinut sam zbog novčanih problema.
8. Čini mi se kako me prijatelji i moji ukućani ne razumiju.
9. Loše sam raspoložen, razdražljiv, depresivan.
10. Brzo se umaram, čak i kad ne radim težak posao.
11. Imam poteškoće sa spavanjem ( teško zaspim, budim se..)
12. Manje sam otporan na bolesti nego prije.
13. Zaboravan sam i konfuzan u mišljenju.
14. Budućnost mi se čini teška i neizvjesna.
15. Opterećuju me proslave, obiteljski skupovi, priredbe i sl.
16. Uzimam lijekove za glavobolju i smirenje.
17. Mislim kako moj posao nije koristan.
18. Znojim se prekomjerno, čak i po hladnom vremenu.
19. Sve mi brzo dosadi.
20. Dolazim u sukob s kolegama i članovima obitelji.
21. Nezadovoljan sam, imam osjećaj kako mi nedostaju važne stvari u životu.
22. Osjećam se odbačenim od svoje okoline.
23. Mislim kako više nemam suosjećanja za druge ljude.
24. Srce mi lupa jako i nepravilno.
25. Mnogo pušim i pretjerujem sa kavom.
26. Nemam volje nizašto.
27. Mislim kako nisam dovoljno dobar za posao koji radim.
28. Osjećam se kao iscijeđeni limun.
Ako je Vaša ocjena za većinu tvrdnji 4 ili 5, podlegli ste stresu i morate hitno poduzeti neke korake kako ne biste «sagorjeli» . Sagorijevanje je specifičan oblik dugotrajnog stresa što se javlja u stručnjaka koji rade sa ljudima, a naročito onih koji pomažu ljudima. Rad i pomaganje ljudima drži se plemenitom ulogom i poslanjem, no emocionalna cijena tog rada je velika. Ako su Vaše ocjene niže kod Vas je stres manji ili uopće niste pod stresom. Vi možete određenim ponašanjima spriječiti stres i njegovo pogubno djelovanje.
Da biste vidjeli koliko ste se zapravo u stanju opustiti, i da biste vidjeli i naučili kako si olakšati tešku situaciju, u kojoj zbog cjelokupne tjelesne napetosti niti ne možete razmišljati i rješavati problem pred kojim se nalazite, POKAZAT ĆU VAM KAKO SE U TAKVIM SITUACIJAMA OPUSTIT.
POVUCITE SE ŠTO JE PRIJE MOGUĆE I SJEDNITE.
DUBOKO UDAHNITE I ZATVORITE OČI.
JOŠ JEDNOM UDAHNITE ( uvijek kroz stomak ) I OPUSTITE LICE. ( najbitnije je da u takvim situacijama pravilno dišete, a to ćete učiniti tako da dišete kroz stomak; probajte zamisliti da vam se u stomaku nalazi balon kojeg svojim udahom napuhujete. Dok to radite ruke su vam na stomaku – ako vas steže pojas, otkopčajte ga ).
JOŠ JEDNOM DUBOKO UDAHNITE, ZADRŽITE DAH DOK NABROJITE DO 5 I PONOVNO IZAHNITE
( kao da izdišete svu napetost iz tijela ).
Ponovite ovaj posljednji korak barem pet puta.
Ove će vam vježbe pomoći da se opustite, i svom ćete mozgu na ovaj način dozvoliti da dođe do kisika. Kada se mozak opskrbi kisikom, biti ćete u stanju razmišljati.
Ovo možete vježbati i primjenjivati kad god se želite opustiti.
LITERATURA:
· Pfeiffer V. « Pozitivno razmišljanje «, Veble Comerce, Zagreb 1999.
· Schwebel R. « Reći NE nije dovoljno «, Sys print, Zagreb 1995.
· Uzelac M. i sur. « Budimo prijatelji », priručnik odgoja za nenasilje i suradnju
Radionicu pripremio prof. Ivan Đula