Znanstveni piknik je najveća manifestacija popularizacije znanosti u Hrvatskoj koja se ove godine zbog epidemioloških uvjeta održala online.

Otvorenje 9. Znanstvenog piknika održano je u dvorcu Stubički Golubovec u Donjoj Stubici u petak, 25. rujna 2020. godine u 9 sati. Nazočne su pozdravili župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Robert Korhorst, ravnatelja Instituta Ruđer Bošković David Smith, zamjenica ravnatelja CARNET-a Andrijana Prskalo Maček, član predsjedništva Udruge profesor Baltazar Davor Komeričk te izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, pod čijim se pokroviteljstvom održava ovogodišnji Znanstveni piknik.

Toga dana započeo je i Youtube kanal ZEZ – Znanstveni piknik na kojem su svi zainteresirani mogli pronaći mnoštvo različitih edukativnih sadržaja koje su snimili popularizatori znanosti iz Hrvatske i svijeta.

Youtube kanal ZEZ – Znanstveni piknik ostao je otvoren i nakon 27. rujna i brojni pokusi, radionice i predavanja, bit će trajno dostupni nastavnicima, djeci i svima koji su zainteresirani za znanost.

Organizatori 9. Znanstvenog piknika su Udruga Profesor Baltazar, Hrvatska akademska istraživačka mreža – CARNET, Institut Ruđer Bošković, Zadruga ZEZ, Grad Donja Stubica i Krapinsko-zagorska županija, koji su kao partneri okupljeni u provedbenom konzorciju projekta uspostave znanstvenog centra upravo u Stubičkom Golubovcu.

Rok za prijavu na Znanstveni piknik bio je 15. srpnja 2020., a odabir prijava i potvrda o sudjelovanju 25. kolovoza 2020. Video uratke smo morali poslati najkasnije do 15.9.2020.

Ina i Lara - naziv nastupa - Mogu li čokoladice pomoći u istraživanju II. Newtonovog zakona?

Učenice su pomoću pribora ( dječji autić, čaša – služi kao kolotura, kocke šećera – služe kao utezi, uže, čokoladice – njima povećavamo masu kolica, vaga, karton, ljepljiva traka, škare,  pametni telefon i kuhinjski stol) koji im je dostupan kod kuće (zbog novonastale epidemiološke situacije) istraživale temeljni zakon gibanja.

Na zanimljiv način pokazale su kako smanjiti masu u par sekundi (naravno riječ je o čokoladicama😊 ) i na taj način dokazati ovisnost ubrzanja o masi tijela uz stalnu silu.

Potom su u pripremljenu kartonsku kutijicu stavile veći broj kockica šećera pri čemu masu autića nisu mijenjale i istraživale kako ubrzanje tijela ovisi o sili uz stalnu masu.

Na kraju su učenice formulirale drugi Newtonov zakon – temeljni zakon gibanja a gledatelji su naučili da je akceleracija razmjerna sili, a obrnuta razmjerna masi tijela.

Iva i Jelena – nastup naziva Potato-Lemon Light
Iva i Jelena su prikazale način dobivanja električne energije iz energije pohranjene u voću i povrću. Pokazale su sudionicima kako napraviti galvanski članak koji se sastoji od katode (bakar), anode (cink) i elektrolita (krumpir, odnosno limun). Spojile su na njega led lampicu i tako zatvorile strujni krug. Objasnile su kemijski proces koji se odvija u članku i na koji način se kemijska energija pretvara u električnu energiju. Opisale su procese oksidacije na cinčanoj anodi i redukcije na bakrenoj katodi i objasnile kako je došlo do gibanja električnog naboja, odnosno do stvaranja električne struje. Pokazale su to i eksperimentalno, najprije s krumpirom, a onda i s limunom. Izvodeći pokuse s različitim brojem serijski spojenih krumpira gledatelji su mogu uočiti da se sjaj žaruljice povećava s povećanjem broja krumpira spojenih u strujni krug. Nakon toga su pokuse ponovile s limunima, a iz pokusa se može zaključiti tko je bolji elektrolit – limun ili krumpir. Provjerile su i voltmetrom napon koji stvara krumpir s onim koji stvara limun spojen u strujni krug. Iz njihovog nastupa gledatelji mogu naučiti kako se pravi i kako funkcionira elektrokemijska baterija.
Kako su to Iva i Jelena izvele, možete pogledati na Youtube kanalu ZEZ - Znanstveni piknik: https://bit.ly/3dHykLJ

Učenice su dokazale kako je pametni telefon „najvažnija sporedna stvar“ u životu mladih, ali i onih malo starijih😊 koristeći pri tome aplikaciju Physics Toolbox Sensor Suite. U padajućem izborniku odabrale su Color Generator i objasnile aditivno i suptraktivno miješanje boja koristeći pri tome dva pametna telefona.

Aditivno miješanje - miješale su osnovne ili primarne boje ( crvenu, zelenu i plavu ) u jednakim udjelima i pri tome dobiti sekundarne boje ( žutu, zeleno plavu – cijan i plavocrvenu – grimiznu, purpurnu ili magentu).

Suptraktivno miješanje – primarne boje za postupak miješanja su grimizna – magenta, žuta i tirkizna – cijan.

Sekundarne boje koje će dobiti miješanjem su crvena, zelena i plava.

Potom su povezale  fiziku, fiziologiju i psihologiju čitajući riječi pojedinih boja kada su napisane tom bojom i različitim bojama.

Gledatelji su naučili razliku između  suptraktivnog i aditivnog miješanja boja kao i povezanost fizike, fiziologije i psihologije kada je riječ o bojama.

Na kraju su gledatelji riješili kratki kviz o bojama na poveznici https://bit.ly/38zPKHQ iz kojeg će doznati što boje kažu o njihovoj osobnosti.

Video uratke naših učenica možete pogledati na Youtube kanalu ZEZ – Znanstveni piknik.
 

Profesorice Mirta Lulić i Spomenka Hardi