Sveti Valentin bio je svećenik i mučenik iz 3. stoljeća. Njegov se blagdan, Valentinovo, slavi na današnji dan, 14. veljače. Bio je prvi biskup grada Terni, stotinjak kilometara od Rima, a na njegovom grobu je u 17. stoljeću izgrađena katedrala gdje se i danas čuva svečevo tijelo. Postoje priče o tome kako je Valentin bio svećenik u Rimu koji je pogubljen 269. godine odsjecanjem glave u Rimskom Carstvu kada je vladao Car Klaudije.

U 15. stoljeću ovaj se svetac počeo povezivati s blagdanom zaljubljenih, što se održalo do danas. Katolička Crkva priznaje barem tri mučenika koji se zovu Valentin. Legende kažu da je Sveti Valentin pogubljen zbog toga što je prkosio zakonu Cara Klaudija koji je odlučio kako se mladi muškarci ne smiju ženiti već trebaju služiti isključivo vojsci. Valentin je u tajnosti vjenčavao parove sve dok ga vlasti nisu pronašle i pogubile.

Prvi koji je obilježio Valentinovo kao romantični blagdan, bio je engleski pjesnik Geoffrey Chaucer. On je spomenuo Valentinovo u svojoj pjesmi ‘Parliament of Foules’ davne 1375. godine, nakon čega su se polako počele pojavljivati ljubavne čestitke. Svakako je zanimljivo da prva poznata i sačuvana čestitka za Valentinovo potječe iz 1415. godine. Nju je svojoj ženi poslao Charles, vojvoda od Orleansa, dok je bio zatočen u Londonskom tornju nakon zarobljavanja u bitci kod Agincourta.

Nije poznato na koji je način ovaj svetac povezan s ovim običajem, možda je posrijedi tek podudarnost što njegov blagdan pada u vrijeme kada se ptice u očekivanju proljeća počinju gnijezditi, u vrijeme buđenja života i ljubavi.

Kod nas su ovome svecu posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva.