Nikola, čestitam na upornu radu i uspjehu! Koje su, prema tvojemu
mišljenju, prednosti stranih sveučilišta?
Hvala! Mislim da je velika prednost u mogućnosti upoznavanja ljudi i stvaranja
konekcija koje će mi koristiti u budućnosti. Također, obrazovni sustav fakulteta u
SAD-u čini mi se boljim od ovoga u Hrvatskoj. Za praktične predmete, poput
inženjerstva, velik je naglasak na radu u laboratorijima kojih ima puno i opremljeni
su najboljom opremom. Studenti se lako mogu obratiti profesorima, asistentima ili
starijim studentima za pomoć. Drago mi je i što ću se moći osamostaliti više nego
što bih mogao u Hrvatskoj.

Možeš li opisati proces prijave na strana sveučilišta?

Za američke fakultete prijave su potpuno drukčije nego za hrvatske. Početkom
četvrtoga razreda prijavio sam se na potrebne testove: opću maturu, izborne
predmete i test iz engleskog jezika. Neki fakulteti dopuštaju da se, uz prijavu,
pošalje portfolio iz različitih područja, od kojih je jedno inženjerstvo. Za Harvard
sam poslao inženjerski portfolio koji sam sastavio u STEM skupini Acervatio
tijekom zadnjih nekoliko godina. Također,trebala su mi tri pisma preporuke:
profesora iz prirodoslovno-matematičkih predmeta, profesora stranog jezika i
školskog savjetnika. Prvo pismo napisala je prof. Ljubica Jerković, drugo prof.
Branka Vladimir i treće prof. Mirjana Šutalo.

Uz pisma preporuke treba popuniti tablicu s vrijednostima i kvalifikacijama
za upis, poput zrelosti, discipliniranosti, ambicije… Što misliš, zašto se, uza
sve ostalo, naglasak stavlja na osobne kvalitete učenika?

Mislim da se iz detaljnije prijave može zaključiti puno više o učeniku nego iz broja
bodova na ljestvici poretka. Nijedan sustav biranja nije perfektan, ali mislim da je
njihov zasigurno bolji.

Putem čega se odvija prijava?

Za prijave na većinu fakulteta postoji zajednička stranica koja puno olakšava i
ubrzava proces prijave. Postoji opći dio prijave koji se šalje svakom fakultetu. U
njemu se nalaze osobni podatci, podatci o obitelji, hobijima i interesima,
postignućima na natjecanjima i osobni esej. Svaki fakultet ima specifična pitanja o
tome koji smjer kandidat želi upisati, njegovo mišljenje o tom fakultetu, najdražoj
knjizi i sličnim stvarima.

Čini se puno posla. Do kada si sve to trebao predati?

Većina prijava mora se poslati na Novu godinu ili nekoliko dana poslije. Nakon
prijava na fakultete slijede prijave za stipendije, koje su slične. Trebao sam izvaditi određene bankovne i porezne dokumente i prenijeti ih na stranicu putem koje se odvijaju sve prijave za stipendije. Također, trebao sam ispuniti podatke o
godišnjim financijama svoje obitelji. Nakon toga slijede razgovori koje smo
obavljali putem Skypea. Većinom ih vode nekadašnji studenti Sveučilišta i nisu
stresni. Služe da bi fakultet dobio jasniju sliku o učeniku i atmosfera je opuštena.

Kada su stigli rezultati?

Rezultati dolaze pojedinačno i njihov datum određuje fakultet. Većina odluka
donosi se u ožujku. Svake godine postoji tzv. Ivy Day, kada se objavljuju rezultati
prijava na sve Ivy League fakultete. Ove godine bilo je to 26. ožujka u ponoć.Tada
sam doznao da me Harvard primio i ponudio mi punu stipendiju.

Kako izgledaju testovi koje si trebao položiti?

Postoje dvije verzije glavnoga testa za prijavu, SAT i ACT. Većina fakulteta prima
oba i slični su našoj maturi. Postoji nešto što njihove prijave u cijelosti razlikuje od
naših.Učenici mogu pisati maturu u bilo kojem razredu i mogu je pisati više puta
pa poslati samo najbolji rezultat. Osobno mi se više svidio ACT pa sam odlučio
pisati njega. Kasno sam počeo istraživati prijave te sam stigao samo na jedan
termin pisanja, i to zadnji u prosincu. Za izborne predmete imaju SAT provjere;
pisao sam višu razinu matematike i fiziku. Također, pisao sam TOEFL, test iz
engleskoga jezika. ACT i TOEFL pisao sam u Zagrebu, a SAT u Splitu.

Pratio si online tečaj iz fizike i na isti način polagao test. Kakvo je tvoje
iskustvo s online nastavom? Možeš li ga usporediti s trenutnom online
nastavom u Hrvatskoj?

Bio je sličan sustav, istina organiziraniji i manje osoban. Cijeli tečaj imao je
unaprijed spremljene videolekcije i zadatke, a testove sam pisao u Gimnaziji uz
profesoričin nadzor. Mislim da bi dobro producirane i standardizirane videolekcije
mogle poboljšati sustav online nastave.

Rekao si da ti ne odgovara hrvatski obrazovni sustav. Što misliš koje bi
promjene potaknule učenike na bolji uspjeh, primjerice poput tvojega?

Puno toga što sam naučio, naučio sam s interneta. Ima puno prednosti. Svatko
može učiti svojim tempom i ne tjera učenike da prije vremena prelaze s jednoga
gradiva na drugo. U našem sustavu učenici su na pokretnoj vrpci i vremenski im je ograničeno učenje određenoga gradiva. Ako postoje nedostatci u nekom gradivu, ne zaustavlja se, nego se prelazi na novo gradivo kojemu je temelj prethodno (ne)naučeno. Tako se rupe u znanju gomilaju, a mnogi troše novac na instrukcije ne bi li to nadoknadili. Profesori godinama novim naraštajima opetovano tumače iste lekcije. Možda bi to moglo biti snimljeno i odgledano kod kuće, a da se aktivni dio nastave, u kojemu učenici i profesori surađuju, odvija u školi.

Što ćeš studirati na Harvardu? Što je područje tvojega interesa i kada si otkrio da želiš studirati baš to?

Na prvoj godini Harvarda ne postoje smjerovi, nego studenti pohađaju kolegije
koje žele. Tek se na drugoj godini bira smjer. Mislim da ću odabrati mehaničko
inženjerstvo, ali vidjet ćemo. Najviše me zanimaju rakete i taj se interes razvijao
postupno, ponajprije zahvaljujući videoigrama i knjigama.

Kako je izgledalo tvoje obrazovanje u gimnaziji i tvoj vlastiti angažman izvan nastave?

U gimnaziji sam imao dobre ocjene iz većine predmeta. Mnogo vremena provodio
sam na izvannastavnim aktivnostima, poput Acervatia ili putovanja. Nije mi žao i
mislim da mi je to pomoglo u prijavi jer za prijave na američke fakultete više se
vrednuju izvannastavne aktivnosti nego ocjene. Puno sam učio matematiku i fiziku putem interneta, što mi je također pomoglo u prijavi.

Koji su tvoji planovi za budućnost?

Nemam konkretne planove, ali volio bih nastaviti obrazovanje u Sjedinjenim
Američkim Državama i možda jednoga dana raditi u svemirskoj industriji.

Hvala i, još jednom, čestitam na upisu! Želim ti sreću i uspjeh u daljnjem
obrazovanju.
Hvala!

                                                                                         Marija Kompar, 4.c
                                                                                         Gimnazija Metković