Naši učenici proveli sintetizirani model istraživačkog učenja u nastavi filozofije na temu Etika i umjetna inteligencija a uz mentorstvo svoje profesorice S. Markota.

Još od antičkog doba filozofi pokušavaju odgovoriti na pitanja kako mislimo, razmišljamo, donosimo i izvodimo zaključke te što naše djelovanje čini inteligentnim i svjesnim, što je uopće znanje, koji su njegovi izvori te konstitutivni principi i kako do njega dolazimo, te koja je razlika čovjeka i svega drugoga, postojećega. Filozofski tekstovi poznatih filozofa  Aristotela i Descartesa, te suvremenih američkih filozofa J. Searlea i H.  Dreyfusa te internetski izvori znanja, video zapisi s poznatim Searleovim argumentom „kineske sobe“, Turingovim testom, robotom Sofija, te ChatGpt, prednosti i mane umjetne inteligenije, etički problemi kao što je poznati  trolley problem, itd., bili su našim maturantima nastavni poticaj za provođenje sintetiziranog modela istraživačkog učenja na temu Etika i umjetna inteligencija. Kako je umjetna inteligencija te njeno korištenje postala naša svakodnevnica, nužno i neophodno je zapitati  se koje su granice njene uporabe, koje su posljedice njene uporabe na čovjeka, te moramo li promisliti i o zakonskim regulativama koje se tiču iste.

Sama Europska unija, preciznije, Neovisna stručna skupina na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji koju je Europska unija osnovala 2018., izradila je  Etičke smjernice za pouzdanu  umjetnu inteligenciju, te ih objavila 2019. godine, a s ciljem promicanja pouzdane umjetne inteligencije bazirane na tri sastavnice a to su zakonitost, etičnost i otpornost.  

 „Cilj Smjernica je promicati pouzdanu umjetnu inteligenciju. Pouzdana umjetna inteligencija ima tri sastavnice, koje trebaju biti ispunjene tijekom cijelog životnog ciklusa sustava: (a) trebala bi biti zakonita i poštovati sve primjenjive zakone i propise; (b) trebala bi biti etična i osigurati poštovanje etičkih načela i vrijednosti i (c) trebala bi biti otporna i iz tehničke i iz socijalne perspektive jer sustavi umjetne inteligencije, čak i s dobrim namjerama, mogu uzrokovati nenamjernu štetu. Svaka je sastavnica sama po sebi nužna, ali nije dovoljna za postizanje pouzdane umjetne inteligencije. U idealnom su slučaju sve tri sastavnice usklađene i preklapaju se u svojem djelovanju. Ako se u praksi među njima pojave napetosti, društvo bi ih trebalo nastojati uskladiti.“ (citat je preuzet sa  web stranice https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/d3988569-0434-11ea-8c1f-01aa75ed71a1/language-hr/format-PDF.)

Isto tako, 2020. objavljena je i publikacija Oblikovanje budućnosti kakva nam odgovara, Umjetna inteligencija I temeljna prava : sažetak, a sa osvrtom na ključne nalaze i mišljenja Agencije EU o temeljnim pravima, zaštiti osobnih podataka itd. https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/920cdbf5-6441-11eb-aeb5-01aa75ed71a1/language-hr/format-PDF/source-search

2022. Europska unija je objavila i  Etičke smjernice namijenjene nastavnom osoblju za upotrebu umjetne inteligencije i podataka u poučavanju i učenju te donosi akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021.-2027.). Etičke smjernice navode kako umjetna inteligencija može biti potpora učenju, potpora učeniku, potpora nastavniku i sustavu, te mnoštvo drugih zanimljivih tema. https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/d81a0d54-5348-11ed-92ed-01aa75ed71a1/language-hr/format-PDF/source-287552861  

Početak istraživanja naših učenika bio je orijentacija u kojoj su u skupinama proveli diskusiju formulirajući adekvatna pitanja vezana za temu istraživanja, primjerice: Jesu li ljudi svjesni utjecaja umjetne inteligencije? Znaju li za probleme koje može prouzrokovati? Shvaćaju li da nije lišena propagande i agende? Smatraju li da umjetna inteligencija postupa isključivo etički? Je li moguće izgraditi stroj koji će razviti inteligenciju jednaku čovjeku, te može li on djelovati u skladu s moralnim načelima? Može li računalo biti svjesno? Može li računalo imati moralni smisao? Je li moralno da ljudi uopće pokušaju izgraditi inteligentan stroj? Ako postoje takvi strojevi zaslužuju li neka prava kao i ljudi i sl. U drugoj fazi, konceptualizaciji,  postavili su istraživačko pitanje i hipotezu, odredili ciljnu skupinu, prionuli izradi upitnika pomoću digitalnih alata te prikupljanju podataka anketom i intervjuem, analizirali podatke te kreirali zaključak pa ih u obliku videa i prezentacija predstavili u razredu. Nakon predstavljanja, učenici  su  u razredu proveli konstruktivnu, argumentiranu diskusiju i refleksiju vezanu za potvrđivanje ili opovrgavanje početne hipoteze uz potkrijepu  prikupljenim podatcima. Posljednja faza  je bila i vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje prilikom kojih su učenici pokazali zavidnu razinu objektivnosti i zrelosti isto  kao i samokritičnost u procjeni vlastitog  istraživačkog rada te doprinosa krajnjim rezultatima istraživanja navodeći konkretne prijedloge za poboljšanje u budućnosti. Učenici su istaknuli kako bi trebali više pripaziti na preciznost postavljenih pitanja u anketama i intervjuima, na prezentaciju podataka stavljajući naglasak na veću interakciju s razredom te bolju organizaciju vremena prilikom istraživanja. Provođenje sintetiziranog  modela istraživačkog učenja primjer je aktivnog učenja koje u centar učenja i poučavanja postavlja samog učenika te ga potiče  na suradničko učenje, razvoj komunikacijskih vještina, izvođenje valjanih  zaključaka pri analizi podataka, kreativnost i kritičko razmišljanje te rješavanje problema. Jednako tako, samo uvođenje novih okruženja, iz stvarnog svijeta, u nastavu i uključivanje učenika pomoću njih u praktične aktivnosti kao što je i istraživanje, samoregulirano učenje i izgrađivanje novoga znanja, novih spoznaja baziranih na zajedničkom i pojedinačnom radu u nastavi ali i izvan nje, pridonosi kvalitetnijoj konstrukciji procesa učenja i poučavanja te postaje čvrsti temelj za osnaživanje odgovornosti, autonomije i motivacije naših učenika. Više informacija o njihovom istraživanju možete pronaći ovdje ili klikom na sliku, početnu stranicu eknjige.

                                                 Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik