Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti posjetila sam u pratnji profesorica Bračun i Vincek te svoje tri prijateljice iz razreda. Predavanja su prije svega bila namijenjena turističkim vodičima grada Zagreba, ali su informacije koje su nam tamo predočene bile zaista korisne.

Uvodnu riječ održala je direktorica Turističke zajednice, te nas sve lijepo i srdačno pozdravila. Zatim smo odgledali i poslušali prezentaciju predsjednika HAZU Zvonka Kusića, koja je doduše malo predugo trajala, ali se isplatilo čuti sve o prošlosti i sadašnjosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

1860. godine đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer započeo je osnivanje Akademije u Zagrebu vlastitim novčanim sredstvima. Akademija se prvotno zvala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. 1991. Godine, Hrvatski je sabor donio novi zakon o HAZU kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u Republici Hrvatskoj.

HAZU se prvo nalazila u Opatičkoj ulici u Palači Naradnoga doma, te se od 1880. godine preselila u zgradu na Zrinskome trgu. Prvi predsjednik HAZU bio je Franjo Rački.
HAZU je građena od 1879. do 1880. godine, za vrijeme vladavine cara Franje Josipa I., a Hermann Bollé nadzirao je izgradnju.

Saloni u koje nažalost nismo imali pristup su najreprezentativniji prostor u palači.

U atriju palače nalazi se Bašćanska ploča koja je u Akademiji od 31.8. 1934. godine.

Među prvim članovima Akademije bili su Ivan Kukuljević Sakcinski, Antun Mažuranić i Mirko Bogović.

HAZU je otvorena za javnost 1884. godine, a uloga joj je čuvati identitet Hrvatske.

Članovi HAZU su bili i Nikola Tesla, Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Ivo Andrić, Ivana Brlić Mažuranić kao prva žena članica, te mnogi književnici poput Vladimira Nazora, Dobriše Cesarića, Miroslava Krleže...

HAZU posjeduje i zavode po hrvatskim gradovima kao na primjer u Dubrovniku, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Vukovaru itd. Također surađuje s više od 30 akademija u svijetu, primjerice u Japanu.

U Akademiji se nalazi i Strossmayerova galerija starih majstora koja je također otvorena 1884.godine, a najvrjednija slika u njoj je Sveto trojstvo.

Godišnje održe oko 320 kulturnih događaja, od kongresa i predavanja do komemoracija.

12. i 13.travnja, Akademija ima dane otvorenih vrata pa se svi mogu doći informirati.

Posjet Akademiji bio je izuzetno koristan i zanimljiv, te ga svakako preporučam jer nećete požaliti!

Matea Pejaković, 3.a