Učeničke zadruge promiču poduzetništvo, edukacijom doprinose bržem uključivanju u svijet rada, promiču neophodnost predviđanja i planiranja poslovnih događaja, brinu o konceptu održivoga razvoja, te o društvenom, kulturnom i političkom odgoju pojedinca.

Tema našega istraživačkog rada otvara brojna pitanja:

Koriste li učeničke zadruge marketing? Jesu li aktivnosti rada učeničkih zadruga vidljive i koliko su vidljive? Provode li istraživanja tržišta ili proizvodnji pristupaju na tradicionalan način: „Proizvodimo što želimo, a ne ono što tržište treba i traži“? Znaju li učeničke zadruge da proizvod može biti i usluga, ideja, mjesto, ljudi, a ne samo fizički predmeti?

Cilj našega istraživačkog rada dokazati je da je voditeljima i članovima učeničkih zadruga potrebna edukacija iz područja marketinga, sa svrhom unapređenja  rada učeničkih zadruga u smislu bolje vidljivosti jedinstvenih proizvoda i usluga u javnosti, te unapređenja sustava ocjenjivanja usluga na smotrama učeničkih zadruga. Također, cilj je osigurati veću uspješnost rada učeničkih zadruga korištenjem marketinga, odnosno marketinških strategija.

Za Adrijanu, Luciju i Ines, učenice 4. c razreda, bila je to i prilika za praktičnu primijenu znanja i vještina stečenih tijekom četverogodišnjega školovanja u zanimanju ekonomist.

Nakon postavljanja hipoteza i izrade plana istraživanja, prva naša aktivnost „na terenu“ bila je provedba mrežne ankete u kojoj nam je veliku pomoć pružila Hrvatska udruga učeničkoga zadrugarstva, omogućivši da anketu ispuni velik broj voditelja učeničkih zadruga diljem Hrvatske.

Dubinski intervjui s ispitanicima, zbog već spomenute izvanredne okolnosti, provedeni su pomoću aplikacije Zoom.

Zahvaljujemo svim voditeljicama koje su izdvojile svoje vrijeme i pomogle nam u ovom istraživanju!

Metodu promatranja također smo prilagodile situaciji i koristile print Screen podataka s mrežnih stranica učeničkih zadruga i škola u kojima djeluju.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od veljače do svibnja 2020. na području RH, a  obuhvatilo je 173 učeničke zadruge ili 86 % planiranoga uzorka.

Istraživanje je dokazalo da učeničkim zadrugama u većoj mjeri upravljaju osobe ženskoga spola, i to u dobi od 36 do 50 godina. Dubinski intervju dokazao je da ispitanice u navedenoj dobnoj skupini smatraju da nemaju dovoljno razvijene digitalne kompetencije koje bi im pomogle u radu, vezane uz marketinške aktivnosti, npr. izradu mrežne stranice, izradu letka u nekom od digitalnih alata, snimanje reklamnih spotova i sl.

U prilog tome ide i činjenica da je najveći broj zadruga zastupljen u osnovnim školama i to 477  ili 78,58 % ukupno registriranih zadruga, gdje se do ove godine smatralo da su učenici u većoj mjeri „premaleni“, a škole nisu dovoljno digitalno osposobljene za neke složenije zadatke iz područja marketinga.

Složena i iznenadna okolnost pandemije COVID-a 19 u svoj svojoj negativnosti potaknula je i tendenciju usavršavanja digitalnih vještina i učenika i nastavnika, te su stvoreni preduvjeti za učinkovito bavljenje digitalnim aktivnostima u području marketinških aktivnosti.

Potrebe tržišta i prodaja proizvoda teško će se zadovoljiti ako se ne provodi istraživanje tržišta, a ovo je istraživanje dokazalo da 95,8 % ispitanika upravo NE provodi takvo istraživanje. Time je hipoteza H1: učeničke zadruga ne provode istraživanja tržišta i potrebne analize za proizvodnju proizvoda/usluga, potvrđena.

Jedan je od dokaza postavljene hipoteze i odgovor 80,7 % ispitanika koji proizvode i usluge ostvaruju na osnovi “željene ideje”, a ne na temelju istraživanja tržišta.

Dobro je što čak 73,3 % ispitanika smatra da je usluga zapravo proizvod, a manji postotak,  njih 26,7 %, smatra da usluga nije proizvod.  

Uslužni sektor nudi širok spektar zanimanja koja tijekom godina zauzimaju sve važniju ulogu u gospodarstvu brojnih država, pa tako i Republike Hrvatske. Predviđa se da će u narednim godinama uslužni sektor i dalje biti dominantan generator zapošljavanja, što podrazumijeva učinkovitije upravljanje marketingom. Prema podatcima Središnje obavještajne agencije, uslužne djelatnosti čine preko 60 % gospodarstva u razvijenim zemljama svijeta, dok je u Hrvatskoj  u uslužnim djelatnostima zaposleno više od dvije trećine stanovništva. 

Cijenu proizvoda 77,6 % ispitanika formira na osnovi kalkulacije.

Iskaz „Razumijem pojam marketing splet “ potvrdilo je  39,2 % ispitanika, a čak 60,8 %  ne razumije istaknuti pojam. S obzirom na to da je planiranje marketinškog spleta  dio procesa upravljanja marketingom i uvjet ostvarivanja marketinške strategije, zaključujemo da je za veći dio učeničkih zadruga neophodna edukacija.

Veći dio zadruga svoje proizvode plasira na sajmovima i smotrama, zatim u školi, a u manjem broju proizvodi su dostupni i online, u turističkoj zajednici, na specijaliziranim festivalima. Veći dio zadruga sudjeluje na sajmovima i smotrama, potom na natjecanjima, a 6 % ispitanika izjasnilo se da ne sudjeluju u navedenim aktivnostima.

Veći dio ispitanika, njih 56,4%, sudjeluje na događanjima 1 – 3 puta godišnje, 25,5 % ispitanika na događanjima sudjeluje 4 – 5 puta godišnje, 12,1 % više od 5 puta godišnje, a 6 % ne sudjeluje. 

Na pitanje sudjeluje li zadruga u provedbi aktivnosti lokalne zajednice, 64 % ispitanika  odgovorilo je ponekad, 31,3 % često, a 4,9 % nikad. Dubinski intervju dokazao je da zadruga u lokalnoj zajednici u većoj mjeri sudjeluje „na poziv” lokalne zajednice, a u manjoj mjeri inicijativom zadruge.

Promotivni materijali koje većina zadruga koristi na sajmovima, smotrama, natjecanjima  su: ljetopis, cjenik, plakat, katalog, pano, a u manjoj mjeri: brošure, letci, vizitke, baneri, videospotovi… Promotivne materijale većinom izrađuju voditelji učeničkih zadruga, a ne učenici.

Pozitivno je što 61,4 % ispitanika navodi da se zadruga oglašava pomoću društvenih mreža i to  većinom na Facebooku.

Zaključujemo da je provedenim istraživanjem odgovoreno na istraživačka pitanja i da su  potvrđene postavljene hipoteze da učeničke zadruge:

Zaključujemo i da je ostvaren cilj istraživanja: dokazati da je voditeljima i članovima učeničkih zadruga potrebna edukacija iz područja marketinga.

Jedinstveno, ručno rađeno, posebno, ne masovno – izrazi su koje možemo poistovjetiti s proizvodima koje stvaraju učeničke zadruge, a upravo su takvi proizvodi danas na tržištu traženi i cijenjeni. 

Iskoristiti mogućnosti koje pruža digitalna tehnologija i proizvode koji su „skriveni“ u kabinetima i učionicama pokazati javnosti.

Dokazati da i učenici zadrugari i nastavnici zadrugari mogu biti odlični poduzetnici.

Dokazati da škola u kojoj djeluje učenička zadruga može biti aktivan dionik u lokalnoj zajednici.

Nadamo se da će rezultati ovog istraživanja biti prepoznati kao vrijedni i kvalitetno upotrebljeni u svrhu unapređenja rada učeničkih zadruga.

Jasminka Turina Luketić, mentor učenicama

Voditeljica UZ Klečka čarolija