Naša škola jedna je od 49 škola iz 7 zemalja jugoistočne Europe koje sudjeluju u zajedničkog projektu Inkluzije već dvije godine. Začetnici projekta  radi bolje suradnje osnovali su nekoliko mreža za potporu inkluzivnog obrazovanja, a to su Mreža inkluzivnih škola, Mreža inkluzivnih nastavnika i Mreža inkluzivnih politika. Ove mreže trebale bi olakšati i unaprijediti obrazovanje nastavnika, te na ta taj način doprinijeti stvaranju inkluzivnog ozračja. Internacionalni stručnjaci za inkluziju  analizom podataka dobivenih iz provođenja projekta došli su do ideje i radne verzije modela za profesionalno obrazovanja nastavnika.

Upravo iz ovih razloga održan je sastanak timova za inkluziju u Škotskoj, pod pokroviteljstvom i suradnjom Sveučilišta u Edinburghu. Uz tri već spomenute mreže za potporu inkluzivnog obrazovanja, na sastanku su sudjelovali profesori s Moray sveučilišta u Edinburghu, predstavnica Europske zaklade za stručnu izobrazbu (ETF) i stručnjak sa Pedagoškog sveučilišta u Zurichu. U sklopu tri mreže sudjelovali su predstavnici iz Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova, a ja sam bila jedina predstavnica iz Hrvatsku u sklopu mreže inkluzivnih škola

Program radnog sastanka sastojao se od predavanja, radionica, rasprava i posjeta dvjema srednjim školama u Edinburghu. Uloga nastavnika bila je dati primjere profesionalne edukacije i potpore iz naše perspektive i prakse.

Uz vrlo zanimljiva predavanja o školskom sustavu u Škotskoj, nama nastavnicima  zasigurno je najzanimljiviji dio bio posjet srednjim školama, gdje smo mogli vidjeti kako izgledaju škole koje žive inkluzivnu politiku. Naime, kampus koji smo posjetili sastoji se od nekoliko škola, od kojih je jedna za učenike s poteškoćama. Zanimljivo je da granice pojedinih škola nisu strogo određene te učenici mogu neke satove slušati u drugoj školi, što uvelike olakšava inkluziju učenika s poteškoćama.

Posjetili smo dvije srednje škole, katoličku školu St David i sekularnu srednju školu Dalkeith, a naši voditelji bili su Mary Laidlaw i Francisco Valdera, ujedno su svaki u svojoj školi voditelji stručne pomoći za učenike. Voditelji su predstavili školsku inkluzivnu politiku nazvanu GIFREC (getting it right for every child). Dobrobit svakog djeteta je u središtu inkluzivne politike, a da bi se to postiglo, mora se uvijek nanovo provjeravati je li svako dijete sigurno, zdravo, uspješno, zbrinuto, aktivno, poštovano, odgovorno i uključeno u život škole i zajednice. Voditelji stručne pomoći za učenike jednom tjedno nalaze se s a školskim asistentima u nastavi i izvan nastave, psiholozima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima, gdje se raspravlja na koji način treba pomoći pojedinom učeniku.  Dakle, učenicima se pruža pomoć sustavno i na više razina.  Osim asistenata u nastavi, postoje potpore učenju i izvan nastave, te ˝kreativne radionice˝ koje se provode jednom tjedno, gdje stručni suradnici razgovaraju sa socijalno marginaliziranim učenicima, a uz razgovor učenike se potiče na crtanje, bojanje kose, izradu nakita i slično. Stručni suradnici pokušavaju takve učenike uključiti ne samo u školu, već i u društvo, tako da ih upoznaju s lokalnim obrtnicima te im na taj način otvaraju prilike za posao.

Moje iskustvo škotskog obrazovnog sustava i doživljaj jedne prekrasne zemlje i grada rezultat je intenzivnog rada cijelog tima za inkluziju u našoj školi pa im i ovom prilikom zahvaljujem što su mi to omogućili.

Jasmina Jašarević, prof.