Naime, na taj dan izvedena je, 2003. godine, spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.

Putem televizijskih postaja, instalacija Kravata oko Arene postala je vrhunski svjetski spektakl, koji je vidjelo više od milijardu ljudi. U drugoj instalaciji, Kravata oko Hrvatske, koja je ovoga ljeta tijekom 60 dana crvenim koncem simbolički zagrlila i povezala Hrvatsku, prikazana je i posviještena ljepota hrvatske kulturne i prirodne baštine, a poruke mira i suživota upućene su i prema susjednim zemljama

U ustanovi Academia Cravatica ocjenjuje se kako bi uvođenje Dana kravate, na hrvatskoj i svjetskoj razini, značilo preokret u prepoznatljivosti i pozitivnoj slici Hrvatske u svijetu. Važnu ulogu u toj promidžbi imala bi hrvatska veleposlanstva i hrvatski klubovi u svijetu. Prijedlog uvođenja nacionalnog Dana kravate uputit će se na raspravu i prihvaćanje Hrvatskom saboru.

KRAVATA I TUROPOLJE

Među pet hrvatskih pukovnija koje je do 1626. g. primio zapovjednik Katoličke lige Albrecht Wallenstein u Tridesetgodišnjem ratu bila je i pukovnija iz okolice Zagreba. Znajući da su turopoljski plemići imali obvezu pridružiti se vojsci po pozivu Hrvatskog sabora, a pod zastavom bana, i oni su, kao i mnogo puta prije, zasigurno bili dio upravo te pukovnije. Kada još znamo i za ukorijenjeni običaj u kojem djevojka svome mladiću oko vrata veže crveni rubac , a što se činilo i stoljećima unazad u Turopolju, u Plemenitoj opčini (da, č) turopoljskoj su se zapitali o toj marami, kod nas zvanoj podgutnica, kao preteči kravate.

Jedno je sigurno. Šarena vrpca za vezanje oko vrata je s jednom domaćom regimentom vojske došla u Francusku, svidjela se Francuzima koji su je počeli vezati na taj ''hrvatski način'' (''á la Croate'') i tako je nastala današnja kravata.