Gosp. Darko Žubrinić, predsjednik Društva prijatelja glagoljice, upoznao nas je sa svojim istraživanjem Šenoina rada, a u nastavku zanimljivog predavanja nadahnuto je govorio o važnosti, ali i o ljepoti najvažnijih glagoljskim djela čije su iluminacije često presvučene listićima pravog zlata da bi se i na taj način naglasila važnost pisane riječi te napretka pismenosti i tiska u Hrvatskoj. O dragom kamenu hrvatske književnosti, Baščanskoj ploči, govorio je potpredsjednik Društva, gosp. Stjepan Bahert koji je sam tekst govorio na staroslavenskom jeziku, baš kao što je gosp. Žubrinić, govoreći o Prvoj hrvatskoglagoljskoj početnici iz 1527. g., Očenaš koji je na njezinoj naslovnici – otpjevao na staroslavenskom jeziku! Jednom mjesečno takav pjevani Oče naš na staroslavenskom jeziku još uvijek možemo čuti kod popova glagoljaša na Ksaveru. Draga naša glagoljaška baština jest i Vinodolski zakonik te Istarski razvod iz 14. st. koji čak na 23 mjesta govori o jeziku hrvatskom, a tu je i europski poznat Prvotisak iz 1483. koji je tiskan samo 28 godina nakon 1. tiskane knjige u svijetu – Gutenbergove Biblije. Zaista se možemo ponositi svojom stoljetnom i tisućljetnom kulturom!

 Na kraju susreta – iznenađenje! Praunuka A. Šenoe - gđa Jasmina Reis – pozdravila je sve sudionike govoreći da je sva Šenoina još neistražena književna ostavština koja je u njezinom privatnom vlasništvu dostupna svima koji žele proučavati još nepoznatog Šenou. Za nas je ispekla biskupski kruh po originalnom receptu iz knjige slastica Biskupski sladopek – Šenoin otac Alois bio je biskupski slastičar u Zagrebu! Kako su se lijepo ispreplele prošlost i sadašnjost, a s kolikom su ljubavlju svi sudionici govorili o našoj baštini – mislimo da je i nama dan trajan i velik zalog za promicanje naših književnih i kulturnih dragocjenosti, a za bolju budućnost Hrvatske!

Anika Đukić, 3. c, Edita Ziju i Karmela Karamatić, 2. a

(Fotografije sa susreta priložene su u nastavku.)