Inicijativom znanstvenika u Montrealu je 16. rujna 1987. g. potpisan Montrealski protokol. Potpisom toga sporazuma zemlje se obvezuju na smanjenje uporabe freona za 50%, naglasak je i na drugim tvarima koje oštećuju ozonski omotač.

Navedeni protokol ujedinjuje svijet s obnavljanja ozonskog omotača. Spoznaja da su oštećenja ozonskog omotača veća od očekivanog svijet pokušava brzo reagirati. Moramo misliti na ozonski omotač, jer on čuva nas.

Na osnovi takvih spoznaja i aktivnosti rezolucijom Opće skupštine UN-a  datum potpisivanja Montrealskog protokola, 16. rujna, proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača.

Slogan takvih akcija, kod nas i u svijetu, je da svatko može učiniti nešto za spas ozonskog omotača. Njima se želi podići opća svijest o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva sve na Zemlji od štetnih utjecaja Sunčeva zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodjelu temperatura i utječe na klimu na Zemlji.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača učenici 8. a i 6. a razreda proučili su zašto se obilježava Međunarodni dan ozonskog omotača, upoznali su se s pojmovima ozon, ozonske rupe, freoni, kemikalije koje štetno djeluju na ozon, ali i posljedicama koje nastaju na Zemlji oštećenjem ozona.

Učenici su ušli u razrede i pročitali im prikupljene informacije, poslije toga pustiti im kratak edukativni video i učenicima podijeliti kratke radne listiće putem kojih smo dobili povratnu informaciju koliko su učenici novih informacija čuli, što su zapamtili i kako oni kao pojedinci mogu djelovati.

Učenici nižih razreda pogledali su crtani film su s Ozzy Ozone - branitelj našega planeta. Učenici nižih i viših razreda rješavali su radne listiće na temu Ozonski omotač.

Na kraju ono jako važno, a to je što mi možemo učiniti za spas ozonskog omotača? Moramo djelovati odmah. Krenimo od svoga doma, obitelji. Potaknimo roditelje da odaberu proizvode koji su neškodljivi za ozon, a stare hladnjake, klime, aparate za gašenje požara ne bacajte u smeće nego odlažite na mjesta namijenjena za njihovo odlaganje kako bi spriječili  ispuštanje štetnih plinova u atmosferu i oštećenje ozonskog omotača. Osim toga potaknuli smo učenike na recikliranje i podsjetili ih još jednom kako na pravilan način razvrstati otpad. Ponovnim recikliranjem štedimo energiju i resurse, ali ne zagađujemo okoliš. Svakodnevno vođeni održivim razvojem puno dobra činimo za naš planet. Izradom plakat, edukativnim radionicama, projektima, ali i izradom ekološkim proizvoda u školi trudimo se djecu ekološki odgajati. Uče o zelenoj kemiji, ekologiji, održivom razvoju, međutim ne razumiju u potpunosti navedene pojmove, koja je dubina iza tih pojmova, poruke, posljedice i uzročno-posljedične veze.

Aktivnim sudjelovanjem u poučavanju učenik učenika kod djece se razvija osjećaj odgovornosti, ali se i čvrsto vjeruje da ponavljanjem i prenošenjem informacija svojim vršnjacima djeluju. Učenik dolazi kući roditeljima prenose informacije što su radili u školi, mlađi učenici prenose što su čuli i vrijeme koje djeca provedu s roditeljima i sam razgovor o danoj temi već je uspjeh da se pokreće djelovanje svih u zajednici kojoj žive. Vjerujemo da su svojim djelovanjem učenici potaknuli i druge na djelovanje i da nas čeka bolja budućnost i obnavljanje našeg čuvara, a to je ozonskog omotača.  Učenici ne pronalaze uzročno-posljedične veze tako brzo kada se spominje ozonski omotač. Ovim projektom osvijestili smo učenike o važnosti očuvanja ozonskog omotača i to s motom „Čuvajmo ozon kako bi on čuvao nas “

Zahvaljujemo se učiteljima razredne i predmetne nastave koji su nam omogućili da uđemo u razred u vrijeme školskog sata. Hvala i učenicima što su nas pažljivo slušali i uključili se u aktivnost popunjavanja radnog listića.

Vaši ekolozi, učenici 8 a razreda

Autori: Dijana Penava, prof. biologije i kemije

             Ivana Kozić, prof. engleskog jezika i povijesti

U prilogu možete pogledati primjer radnog listića za učenike.