Na današnji dan preminuo je 1942. godine u Zagrebu. Te je danas i dan osnovne škole koja je dobila ime po njemu.

Fra Ante Gnječ je rođen u zarilićkom selu Pasičina, na rubovima Vrgorskog jezera i tijekom svoga djetinjstva je iz prve ruke upoznao siromaštvo i besperspektivnost sumještana uzrokovane poplavama u polju. Kao župnik Vrgorca i potom Pasičine želi probiti tunel na Krotuši putem vodene zadruge u koju bi ušli vlasnici zemalja u polju, uz značajnu financijsku pomoć države. Takav revolucionarni projekt mogao je zapravo i provesti samo lokalpatriotski nastrojen svećenik, kao osoba od povjerenja i institucija i seljaštva. Gnječ oko sebe okuplja istomišljenike i osniva „Promotivni odbor vodene zadruge u Vrgorcu“ koji će biti nakladnik njegove programatske knjižice izdane 1922. pod naslovom „Vrgorsko-Neretvansko Jezero i Problem Njegova Presušenja“. Zalagao se za izgradnju osnovne škole u Staševici, koja je otvorena 1929. godine, dok je 2013. ista zgrada obnovljena i danas je to dom kulture u Staševici

Godine 1930. ovaj neumorni svećenik odlazi na audijenciju kod kralja Aleksandra Karađorđevića zajedno s Petrom Vukosavom i Stjepanom Čotićem. Prema sjećanjima suvremenika, Gnječ je kralju iz kožne torbe izvadio malo soli, luka i kruh od prosa i rekao kako narod njegova kraja ni toga nema. Na Aleksandrovo pitanje što hoće i kako bi on riješio taj problem, Gnječ je istaknuo potrebu probijanja odvodnog tunela iz Jezera i rekao kako posjeduje gotov idejni i glavni projekt za izvršenje radova. Aleksandar je pohvalio Gnječa jer brine za svoj narod, dok „ovi naši kaluđeri gledaju samo svoju obitelj i svoje interese“ i obećao dati nalog da se isplati nekoliko milijuna dinara za početne radove. Tunel je započet 1934. da bi bio završen 1938.g. Vrgorski tunel spojio je Krotušu u Vrgorskom polju i Baćinska jezera. Dug je 2.138 metara, s presjekom od 7,44 metra kvadratna, nagibom od 7,56% i kapacitetom od 30 metara kubičnih u sekundi.

Fra Ante je uz župničke poslove bio angažiran i u drugim vidovima javnog djelovanja. Kao vijećnik zauzeo se da se u Dubrovnik vrate arhivski dokumenti, koje je austrijska vlast odnijela u Beč na proučavanje. Austrijanci su po senžermenskom sporazumu dokumente vratili, ali je sve “slučajno zalutalo u Beograd”. Fra Ante je upozorio da će na svakoj sjednici postavljati pitanje predsjedniku, dok god se svi dokumenti ne vrate u Dubrovnik. I vraćeni su.

Osnovna škola kao i trg u Staševici nose njegovo ime, a Staševčani su se 2002. godine još jednom zahvalili liku i djelu fra Ante Gnječa postavljenjem njegove biste u središtu naselja.

 

(tekst preuzet s facebook profila Staševica: https://www.facebook.com/Sta%C5%A1evica-102290292458)