Čitajući tekst zamišljamo slike onoga što čitamo te stvaramo „svoj film“ odnosno predodžbu mjesta, vremena, događaja i likova. Uživamo čitajući, proživljavamo s junacima razne pustolovine, svladavamo prepreke i probleme – i tako jačamo samopouzdanje. U svemu tome razvijamo maštu, postajemo kreativniji. Nije slučajno što oni koji vole čitati imaju i više ideja, bolje povezuju, stvaraju, bolje pišu…

Kod učenika je čest problem nedovoljno razumijevanje pročitanoga. Može biti posljedica nerazumijevanja riječi i izraza, nedovoljne koncentracije, dakle kod djece koja objektivno nemaju poteškoća u razvoju. Oni znaju čitati, ali ne raspoznaju značenja i asocijacije koje tekst donosi.

Ako želimo obrazovati čitatelja, moramo ga naučiti kako „otključati“ značenje. To se može postići odgovarajućom pripremom i radom na tekstu, istraživanjem značenja i interpretacijom. Čitatelje treba naučiti na dijalog s tekstom. Trebamo poučavati djecu tako da razumiju i shvate ono što čitaju.

Čin čitanja je individualan, subjektivan, ovisan o prethodnim iskustvima čitanja, ovisan o obrazovanju i  dio kulture. Da bi se obuhvatili svi aspekti čina čitanja, razvijene su strategije čitanja (npr. razumijevanje riječi, aktiviranje predznanja, predviđanje sadržaja teksta, zamišljanje događaja, postavljanje pitanja, sažimanje, stvaranje mentalnih slika, skiciranje odnosa, zaključivanje, prepoznavanje bitnog itd.).

Međusobnim kombiniranjem strategija razvijene su vježbe za različite vrste čitanja s obzirom na svrhu čitanja (npr. za čitanje radi zabave, čitanje radi dobivanja informacija i čitanje radi rješavanja zadataka). Kad poznaju svrhu čitanja, učenici će se radije prihvatiti čitanja.

Strategije čitanja u primjeni
U nastavku donosimo nekoliko vježbi čitanja čija su polazišta književni i neknjiževni tekstovi.

http://www.profil.hr/datoteke/primjena_strategija_citanja_vjezbe.pdf

U svakoj od predloženih vježba od učenika se očekuje da primijeni predloženu strategiju čitanja te da na taj način unaprijedi svoju vještinu/sposobnost čitanja s razumijevanjem.

Kao što vidimo, poznavanje što većega broja strategija, tj. načina na koji možemo pristupati tekstu koji je pred nama, postajemo zainteresiraniji i pažljiviji čitatelji – čitatelji koji znaju kako čitati s razumijevanjem.

Čitanje, kao i svaka druga ljudska djelatnost, na taj način postaje smislena aktivnost koja ima svoja pravila i razloge. Čitanje ne mora biti samo užitak!