Da bi se uistinu u praski ti uvjeti osigurali, osim svijesti o potrebi vlastite zaštite kod samih zaposlenika, velika odgovornost leži na poslodavcima, kao i na višim nadležnim instancama, a koji, nažalost, nemaju uvijek "sluha" za to.

Procjenjuje se kako u svijetu svake godine na radu smrtno strada oko 2 milijuna radnika, uz 260 milijuna ozljeda na radu. Hrvatska godišnje bilježi od 22.000 do 25.000 ozljeda na radu. Odlukom Vlade RH od 19. travnja 2007. godine (NN 43/07) osnovano je Nacionalno vijeće za zaštitu na radu kao savjetodavno tijelo Vlade RH.
Primjena sistema upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu je od ključne važnosti za smanjivanje nesreća, oboljenja i smrtnih slučajeva na radu. Sigurnost i zaštita na radu moraju biti temelj i početak svake radne aktivnosti. Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu pozitivno utječe na motivaciju radnika, produktivnost rada, te ekonomski i socijalni razvoj društva.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) promiče preventivne pristupe u pet koraka:
• identificirati opasnosti i rizike kao i radnike kojima oni prijete;
• procijeniti rizike i postaviti prioritete;
• donijeti odluku o preventivnim aktivnostima;
• poduzimati potrebne mjere;
• nadzirati i razmotriti situacije.

Cilj Međunarodne organizacije rada je smanjiti broj smrti uzrokovanih radom, a obilježavanjem Svjetskog dana zaštite na radu nastoji se utjecati na podizanje razine svijesti o potrebi provedbe zaštite na radu.