Tu ''prvu'' Novu godinu gotovo nitko ne dočekuje jer 180. meridijan prolazi cijelom svojom duljinom preko Tihog oceana. Siječe samo mali otok u Sjevernom ledenom moru i krajnji sjevernoistočni rt Azije.

Odatle Nova godina kreće preko Australije, Azije, Europe, Afrike i Amerike sve do druge strane datumske granice.

Kad Nova godina stigne, kad ponoć počne otkucavati, ljudi je u raznim krajevima dočekuju na razne načine.

■ U Engleskoj između prvog i posljednjeg otkucaja sata treba biti brz i napisati tri želje na komadiću svilenog papira, taj papirić spaliti, pepeo usuti u čašu vina pa čašu ispiti do dna. U tom slučaju, vjeruje se, postoji mogućnost da se jedna od tih želja ispuni.

■ U Španjolskoj i na Kubi prigodom svakog otkucaja sata koji označava ponoć treba pregristi po jedno zrno grožđa.

■ U Peruu je tradicija da se za Novu godinu nosi žuto donje rublje.

■ U Rusiji, kad otkuca ponoć, djevojke izlaze iz kuća i prvog prolaznika kojeg sretnu zapitaju za prezime. To je običaj koji potječe iz starog vjerovanja da će joj se muž prezivati kao i prvi prolaznik u novogodišnjoj noći.

■ U Iranu se obitelji okupljaju oko svečano ukrašenog stola na kojemu mora biti čaša. U njoj plivaju jedan zeleni list i živa ribica – simbol života i dugovječnosti. U trenutku kad topovi objave kraj stare godine svatko treba držati u ruci srebrni novčić jer se vjeruje da će onaj tko to ne učini cijelu godinu provesti u tuđini.

■ U Japanu, da bi se osigurala sreća u Novoj godini, prije nego što ona počne, treba vratiti sve dugove.

OBIČAJ SLAVLJENJA NOVE GODINE U EUROPI POTJEČE IZ STAROG RIMA

Tom prigodom Rimljani su darivali bogu Janusu, bogu kraja i početka kojega su smatrali zaštitnikom sreće i posjeda (po kojemu su nazvali prvi mjesec), meso i sol, tamjan i vino.

Prvog dana nove godine rimske kuće osvanule bi ukrašene lovorom i vijencima od borovih i palminih grančica. Osim toga, Rimljani su se uzajamno darivali, slali jedni drugima i posebno ukrašene tablice od pečene ilovače, takozvane strene, na kojima su bile ispisane najljepše želje za godinu koja počinje.

....................

 Nova godina se nije u Europi uvijek slavila 1. siječnja.
Tako je zabilježeno da je u Rusiji, po starom običaju, ruski car Petar I. dočekao 1. rujna u moskovskom Kremlju novu 7208. godinu ''od stvaranja svijeta''.

A 15.prosinca uz svečane zvuke bubnja glasnici su objavili narodu carski ukaz prema kojemu će se ubuduće početak nove godine računati ne od 1. rujna, nego od 1. siječnja . I zaista, 1. siječnja plotunom iz 200 topova oglašen je u Moskvi početak 1700. godine.

U Engleskoj se tada Nova godina još dočekivala po starom 25. ožujka. Tek pola stoljeća kasnije, nakon dugih i žučnih rasprava, engleski parlament je odlučio da početak 1752. godine pomakne unaprijed na 1. siječnja. Vijest o toj reformi dočekana je s negodovanjem. ''Zašto su nam skratili 1751. godinu? – uzbuđeno su vikali Englezi. – ''Vratite nam naša tri mjeseca''! Posebno su se uzbuđivale dame koje su odjednom postale starije tri mjeseca i 25 dana.

Francuska, Španjolska, Portugal i Italija prihvatile su današnji gregorijanski kalendar, prema kojem je Nova godina 1. siječnja, 1582. godine.

Austrija je novi kalendar prihvatila 1584., a Mađarska 1587.godine.