Djelatnici OŠ Andrije Kačića Miošića na sindikalnom izletu

Djelatnici OŠ Andrije Kačića Miošića, Donja Voća uspješan su završetak školske godine 2010./11. odlučili zaključiti sindikalnim izletom na otok Krk. Utjecaj na odabir destinacije imalo je bogato kulturološko nasljeđe koje je otoku priskrbilo naziv- kolijevka hrvatske kulture. Na Krku smo boravili dana 27. 06. 2011. te posjetili mjesta Punat,  Košljun, Bašku, Jurandvor, Vrbnik.

Izlet smo započeli razgledavanjem špilje Biserujke. Postojanje ove špilje poznato je kod Rudina ili iznad Slivanjske uvale već preko stotinu godina.  . Svojom dužinom od oko 110 m i veličinom svog podzemnog prostora špiljska unutrašnjost oduševila nas je svojom ljepotom i zanimljivošću istaloženih oblika.

Nakon razgledavanja špilje uputili smo se do mjesta Punat iz kojega smo isplovili za otočić Košljun. Svega 750 metara od mjesta Punat na otoku Krku, smješten u prekrasnoj Puntarskoj dragi, izoliran od ljudske napetosti i žurbe, otočić Košljun. Prizivao nas je svojom ljepotom, poviješću, mirom i iznimnim blagom koje čuva. Iako je površinom malen, svojim kulturnim, vjerskim i prirodnim sadržajem je iznimno bogat i velik. Košljun je najpoznatiji po samostanu i svećenicima franjevcima koji su, zajedno sa svojim prethodnicima, zaslužni za blago i kulturnu baštinu koju Košljun stoljećima ponosno čuva i sakuplja. Samostan je spomenik nulte kategorije.Osim šest stoljeća starog samostana i dvije crkvice, otočić je poznat i po trima kapelicama koje mu daju posebnu draž; kapelica Kristova porođenja-košljunske jaslice, kapelica sv. Franje, kapelica sv. Jerusolim.

U velikoj dvorani jugozapadnoga dijela samostana, smješten je muzej bogatog etnografskog sadržaja. Za njegovo postavljanje zaslužan je dr. fra Nikola Španjol koji je sedamdesetih godina prošloga stoljeća marljivo skupljao narodne nošnje, ali i mnogobrojne predmete ribara i seljaka s cijelog otoka Krka. Mnoge je predmete spasio od propadanja i zaborava.  Zbirka ujedno posjeduje i arheološke nalaze i umjetničke radove mnogih domaćih i inozemnih autora. Ljubitelji kniževnosti će se u muzejskoj zbirci najradije zaustaviti kod izložaka pisane i tiskane riječi. Samostanska knjižnica iz davne 1467. je najstarija i ujedno najveća na otoku Krku s preko trideset tisuća bibliotetskih jedinica, stotinjak inkunabula te liturgijskih knjiga i numizmatičkih zbirki. Mogu se pronaći i pergamene, bule, rukopisi različitoga sadržaja.

Uz iznimnu kulturnu i vjersku baštinu, na otočiću Košljunu je registrirano čak preko 540 vrsta biljaka i gljiva s pojedinim primjercima crnogorice starosti tri stotine godina. Samostan posjeduje i bogatu zoološku zbirku koju sačinjava velika kolekcija školjaka i unikatni primjerci životinja kao što je janje s jednim okom.

Pomalo tužni što odlazimo s ovako lijepog mjesta i iz ugodnog društva raspoloženih franjevaca krenuli smo nazad u Punat na ručak, a zatim put Jurandvora, poslušati priču o nacionalnom spomeniku kulture hrvatskoga naroda,  Bašćanskoj ploči.

 Iz Jurandvora uputili smo se na jednu od najljepših krčkih plaža koja se nalazi u mjestu Baška. Slobodno vrijeme iskoristili smo što za kupanje, što za okrijepu pod slamnatim suncobranima uz mirise mora.

Posljednja destinacija našeg izleta bilo je mjesto Vrbnik, na kojem smo namjeravali degustirati poznato vino, Vrbničku žlahtinu.
Vrbnik je naselje i mala luka, a već pomalo shrvane umorom iznenadila nas je njegova nadmorska visina  od  49 m.  Mjesto leži iznad obale na vapnenačkom brijegu, te je s punim pravom opjevano pjesmom Vrbniče nad morem.