Iz povijesti knjižnice
Počeci javne knjižnične djelatnosti u Ivancu vežu se uz 1885. godinu kada su potvrđena Pravila čitaoničkog družtva Hrvatska čitaonica u Ivancih. Početkom 20. stoljeća usvojena su nova pravila čitaoničkog društva, a naziv Gradjanska čitaonica odobrila je Kraljevska hrvatska zemaljska vlada u Zagrebu 27. siječnja 1908. godine.
Postojanje pučke knjižnice zabilježeno je 1912. godinre. Osnovana je na poticaj Društva za pučku prosvjetu. Pretpostavlja se da je obnova rada čitaonice uslijedila 1919. jer su Varaždinske novoti od 4. svibnja 1939. zabilježile proslavu 20. obljetnice osnivanja narodne čitaonice. Počeci same knjižnične djelatnosti spominju se 1935. godine kada je učitelj Josip Lukež prikupio izvjestan broj knjiga i posuđivao građanima za čitanje. Te su knjige bile u sastavu školske knjižnice, a odlaskom učitelja Lukeža prestaje i aktivnost knjižnice.
Svoju pravu djelatnost Knjižnica započinje 1947. godine skromnim fondom od 300 sv. i nekoliko desetaka odralih članova.Početkom 60.tih godina dobiva stalnog knjižničara, fond se povećava, a 1966. prelazi u sastav Narodnog sveučilišta i dobiva ime Knjižnica i čitaonica "Mladost". Knjižnični fond se obogatio, uvodi se stručna obrada knjiga i izrada kataloga, nabavlja se oprema, a u čitaonici se organiziraju glazbene i književne večeri, predavanja i pričaoniceza najmlađe. Narednih godina otvoreni su pordučni uredi u Vuglovcu, Lepoglavi, Bednji i Klenovniku, te knjižni ormarić u tvornici "Itas". Do danas se jedino održala knjižnica u Lepoglavi koja se i osamostalila, a ostale su pripale školama u novonastalim općinama gdje su i djelovale.
Nakon višegodišnji selidbi, 1984. godine Knjižnica nastavlja svoje djelovanje u novom prostoru od 230 m2. Novi je prostor prilagođen korisnicima različite dobi. Knjižnični fond broji danas 29000 jedinica raznovrsne građe. Uz bogatu referentnu zbirku prikuplja se i zavičajni fond, a Knjižnica je opremljena računalnom opremom za korisnike i osoblje. Svoje knjižnično upravljanje unaprijedila je uvođenjem programa Metel win te se tako sve više razvija u suvremni kulturno-informacijski centar. Od 1990. godine knjižnica nosi današnji naziv, a od 2000. godine postaje samostalna ustanova.
Po svom bogatom kulturnom djelovanju Knjižnica je poznata široj javnosti. Održale su se mnogobrojne izložbe, čak i međunarodnog  značaja. Od 1990. godine godine Knjižnica raspisuje i kajkavski književni natječaj "Draga domača rieč" te svake godine objavljuje zbornik odabranih radova.
 

Korisnicima su u knjižnici na raspolaganju: 

• novine: Jutarnji list, Večernji list, Metro, Regionalni tjednik, Varaždinske vijesti
• časopisi: Arena, Globus, Izvješća Hrvatskoga sabora, Privredni vjesnik, Hrvatski umirovljenički list, Život s mirovinom, Gospodarski list, Agro glas, Euroforum, Pravi izbor, Umjetnost riječi, Hrvatski filmski ljetopis, Op.a, Bug, Info-trend, Una terra, Eko revija, Svijet elektronike, Vita, Doktor u kući.

Korisnicima su na raspolaganju tri računala za korištenje interneta. Cijena korištenja interneta je 5 kn/1 sat. 

Knjižnica organizira kulturno-animacijske aktivnosti za odrasle i za djecu, ali zbog nedostatka prostora aktivnosti za djecu održavaju se sve rjeđe. Izdvajaju se: izložbe Ivanečkog kluba kolekcionara (etno predmeti, marke, razglednice), obilježavanje obljetnice grada Ivanca (recital i izložba iz saržaja Zavičajne zbirke), obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige (raspisivanje književnog natječaja Draga domača rieč), organizacija glazberno-književnih večeri (Ivanečki pjesnički krug Ivančanima), te završne proredbe "Drage domače rieči" s predstavljanjem istoimenog zbornika.