| 2010-12-03 09:08:00 Radionica filcanja u OŠ Andrije Kačića Miošića, Donja Voća
Svake godine, školska zadruga „Hižica“ u suradnji s ravnateljicom, gđom. Rahelom Blažević, raznim vanjskim suradnicima, učiteljima i roditeljima organizira za učenike OŠ Andrije Kačića Miošića i PŠ Antuna Gustava Matoša niz adventskih radionica. Učitelji i voditelji školske zadruge trude se kako bi radionice bile raznovrsne , te kako bi učenicima osim tradicijskih tehnika ( izrada cvijeća i lutkica od komušine, izrada zagorskih hižica u terakoti, izrada nakita i cvijeća od krep papira…) ponudili i nove tehnike ( oslikavanje stakla, vezenje čestitki, salvetna tehnika, fuzija stakla, marmoriranje, kaširanje…) ali i tradicijske tehnike koje nisu karakteristične za njihovu regiju. Tako smo ove godine u suradnji s udrugom „Era slobodnih ruku“ čiji je član naša učiteljica Sandra Ljubljanović organizirali radionicu filcanja vune.Za više informacija o ovoj vijesti molim kliknuti na "opširnije" Fotografije možete pogledati u foto-galeriji ove web stranice. Hvala!
Biljana Jurić Svake godine, školska zadruga „Hižica“ u suradnji s ravnateljicom, gđom. Rahelom Blažević, raznim vanjskim suradnicima, učiteljima i roditeljima organizira za učenike OŠ Andrije Kačića Miošića i PŠ Antuna Gustava Matoša niz adventskih radionica. Učitelji i voditelji školske zadruge trude se kako bi radionice bile raznovrsne , te kako bi učenicima osim tradicijskih tehnika ( izrada cvijeća i lutkica od komušine, izrada zagorskih hižica u terakoti, izrada nakita i cvijeća od krep papira…) ponudili i nove tehnike ( oslikavanje stakla, vezenje čestitki, salvetna tehnika, fuzija stakla, marmoriranje, kaširanje…) ali i tradicijske tehnike koje nisu karakteristične za njihovu regiju. Tako smo ove godine u suradnji s udrugom „Era slobodnih ruku“ čiji je član naša učiteljica Sandra Ljubljanović organizirali radionicu filcanja vune. Filcanje je tehnika prerade vune koja se temelji na svojstvu vlakana da se uslijed mehaničkog i toplinskog djelovanja, a uz pomoć sapuna, međusobno upletu u čvrstu strukturu. Vuna se nakon češljanja ne prede u nit, nego se moči vodom i sapunom, a zatim gnječi i valja. Zahvaljujući građi vunene niti, koja je prekrivena krljušti sličnoj ribljoj, vlakna se u postupku sve čvršće međusobno isprepliću, zapinju i upliću. Na kraju dobijamo gust i neraskidiv materijal — filc ili pust. Pradomovina filca je vjerojatno Srednja Azija. Ondje Mongoli i danas svoje jurte proizvode filcanjem devine dlake. U Europu su tehniku donijeli Avari i Huni tijekom svojih prodora na zapad. Tome u prilog govori činjenica da je filcanje najsnažnija tradicija baš u ugro-finskim zemljama, odnosno Mađarskoj i Finskoj, no tehnika je danas poznata svuda u svijetu gdje se uzgajaju ovce jer na jednostavan način, izvediv i u kući, omogućava iskorištavanje vune. U Hrvatskoj filcanje nije izrazita tradicija već, osim pustenih šešira, tek postupak u dodatku pletenju. Slavonske duge veste bi se nakon pletenja gnječile i valjale kako bi očvrsnule. Nekada pojam na sjeveru Jadrana, creske vunene čarape također su se nakon pletenja ufilcavale — u njihovom je slučaju čvrstoća bila još važnija. Udruge koje se danas uspješno bave filcanjem vune u Hrvatskoj su udruga „Ruta“ s otoka „Cresa“, udruga „Goranske vunarice“ iz Ravne Gore, udruga „Era slobodnih ruku“ iz Varaždina. Finoća filcanog materijala ovisi dakako i o vrsti ovaca — najkvalitetniju vunu, onu ovce merino, nemamo. No oštru i dugu vunu creske pramenke, nepogodnu za predenje i pregrubu za fine tkanine, baš te kvalitete čine iznimno zahvalnom za oblikovanje ovom tehnikom. Udruga „Era slobodnih ruku“ koristi vunu privatnog proizvođača iz Virja, te je tu vunu koristila i na školskoj radionici. Izrada ravne plohe
1. Prirediti radnu podlogu: deblji ručnik + valovita podloga |
| Osnovna škola Andrije Kačića Miošića Donja Voća |