Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. 

U našoj je uskrsnoj tradiciji bojanje jaja, takozvanih pisanica. Pisanice su, osim simbola života, bile i tradicionalan dar, a često su  ih međusobno darivali zaljubljeni.

Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa. Najčešće je bojanje jaja pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cikle da bi se dobila crvena boja. Pisanice su znale dobiti i crnu boju bojanjem čađom ili bobicama bazge ili duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka. Pritom se, osim potpunog bojanja, jaje moglo "šarati" i voskom, a tek onda obojiti. Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila neka travka ili listić, često djetelina, te bi jaje dobilo zanimljiv ukras.

U nekim hrvatskim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu (negdje i na Cvjetnicu) cvijećem i drugim biljem. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano bdijenje. Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, a domaćice često ispeku kruh te priprave druge slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje.

Zaviri u košaricu, tu ćeš nаćі pisanicu, mali zeko nјu ti daje і čestitku šalje:

Sretan Uskrs!

novinarska skupina