Močvare su ekosustavi bogati različitim vrstama. Na tim staništima rastu posebne biljne vrste i žive specifične životinjske vrste, posebno ptice, ribe i beskralješnjaci (kukci, ličinke itd.).

Danas močvare pripadaju najugroženijim ekološkim sustavima zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja.

Još donedavno na močvare se gledalo, ne samo kao beskorisne površine, nego i štetne za čovjeka. Mnoge su se države pokušale riješiti močvara i pretvoriti ih u poljoprivredne, korisne površine.

Nastojanja za zaštitom močvarnih područja dovela su do Ramsarske konvencije donesene 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a stupila je na snagu 21. prosinca 1975. Osnovni cilj primjene Ramsarske konvencije je očuvanje močvara koje predstavljaju stanište ptica močvarica.

Ramskarskom konvencijom želi se razumno iskoristiti močvare i pokrenuti niz akcija na razinama društvenih zajednica za podizanje javne svijesti o vrijednostima močvarnih područja.

Potpisnike obvezuje na opće čuvanje močvara, kao i na posebne obveze vezane uz močvare koje su uvrštene na popis močvara od međunarodne važnosti.

Do sada je 116 zemalja stranaka Konvencije o močvarama upisalo 1.133 močvare na Ramsarsku listu.
Predstavnik Republike Hrvatske Ramsarsku konvenciju potpisao je 1994. godine. Hrvatska je dostavila četiri močvarna područja koja su uvrštena u Ramsarski popis:

Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna Mlaka i donji tok rijeke Neretve.

Prema nekim predviđanjima u Hrvatskoj postoji još oko tridesetak močvarnih lokaliteta. Ti lokaliteti se nalaze po cijeloj Hrvatskoj.

Članovi eko skupine izradili su prigodan pano povodom ovoga dana.