| 2021-02-11 13:19:03 Ususret Međunarodnom danu materinjeg jezika, u Područnoj školi Škrljevo neumorno je radila Tvornica riječi
U četvrtak, 4. veljače, knjižničarka je posjetila učenike od 1. do 4. razreda Područne škole Škrljevo i čitala im jednu, kako su je oni opisali, čudnu, ali lijepu priču.
Velika tvornica riječi, autora Agnèsa de Lestradea i Valerie Docampo, daje nam obrise zemlje velike tvornice riječi u kojoj ljudi gotovo uopće ne govore. U toj čudnoj zemlji riječi imaju svoju vrijednost – jako su skupe i one se kupuju. Može ih se pronaći na ulici, a može ih se uhvatiti i u mrežu za leptire ako lete zrakom. Iako su pronađene riječi odbačene i uglavnom nezanimljive, ponekad se mogu uloviti i neke jako važne riječi, tek naizgled beznačajne. U zemlji velike tvornice riječi govoriti je skupo. Silno bogati, govoreći bez straha da će ostati bez riječi, ponekad se njima razmeću. Oni siromašniji, zbog toga, u svoje sakupljene riječi unesu svu ljubav koju nose u srcu. Tada njihove riječi postaju poput dragog kamenja. One se čuvaju za posebne trenutke i zbog toga se cijene.
U toj čudnoj zemlji velike tvornice i Fileas za svoju Silvu čuva dragocjene riječi. Silvin je rođendan i Fileas joj daruje svoje uhvaćene riječi: trešnja, prašina, stolica. Silva mu daruje poljubac, a on joj uzvraća riječju koju je čuvao za poseban trenutak - riječju opet. Fileas nas je pritom naučio da je svaka riječ dragocjena. Pokušali smo pritom odgovoriti na pitanje koliko naš jezik ima riječi i zaključili smo da se, iako ima gotovo 500 000 riječi, on neprestano razvija - nove riječi u njega neprestano ulaze, a one koje se ne njeguju, nažalost, zauvijek nestaju. Od njihovih prvih naučenih riječi, koje su im darovali, kako kažu, mama i tata, nona (baka) i nono (djed) te kasnije njihove učiteljice; od čakavskoga narječja kojim govore u svojim kućama i njeguju u školama, do hrvatskoga standardnoga jezika kojeg sada uče u školama i knjigama, svatko od njih neizmjerno je bogat jer može govoriti riječima svojeg jezika. Svaki materinski jezik svom govorniku otvara vrata u svijet i omogućuje mu uključivanje u život od najranijih dana u krugu obitelji do ulaska u svijet učenja, znanja i oblikovanja pojedinca kao osobe sa svim svojim egzistencijalnim posebnostima i kao takvome valja mu posvetiti posebnu pozornost. Jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.
Čak polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja. Nestanak bilo kojeg jezika gubitak je i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, tvrde u UNESCO-u. Svakog trenutka čak 13 europskih jezika može izumrijeti, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestanka nalaze se čak 33 jezika Europe, upozorava UNESCO koji navodi da su ti jezici na listi onih koji su ili ugroženi ili su već u procesu nestanka, a na popisu zemalja u kojima će uskoro nestati pojedini jezici (narječja i dijalekti) je i Hrvatska. Stoga Međunarodni dan materinskoga jezika koji nam dolazi 21. veljače ima svrhu podsjećati nas govornike na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.
Sa željom da obilježimo Međunarodni dan materinskog jezika, zamislili smo se u gradu Velike tvornice riječi, gdje je govoriti skupo. Dugo smo sakupljali novčiće i napokon mogli kupiti baš tu jednu riječ, jako dragu. Zamislili smo tu riječ, kako ona izgleda, koje je boje, kako se ona piše, a zatim je prenijeli na papire, kako bismo prikazali bogatstvo i šarolikost našega jezika, kojeg treba njegovati, čuvati i s pažnjom govoriti! |
| Osnovna škola Bakar |
