Dan uoči Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta koji se obilježava 27. siječnja OŠ Bakar prisjeća se stravičnih događaja kroz radove učenika osmih razreda i prigodnim video uratkom. Učenici su na satovima povijesti izradili plakate o Holokaustu i Diani Budisavljević te su izradili knjižicu o djevojčici Anni Frank koja je postala simbolom otpora nacističkom režimu. Učenici osmih razreda tim putem odali su počast svim žrtvama Holokausta.

Holokaust ili šoa (heb. »katastrofa«), naziv je za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane nacista i njihovih suradnika. Od 1941. do 1945. nad Židovima sistematski su izvršeni genocidi, što je bio dio šire inicijative koja je obuhvaćala progone i ubojstva drugih naroda Europe. U tim progonima život je izgubilo oko 6 milijuna Židova te je među njima bio i veliki broj djece.

Jedna od najpoznatijih djevojčica koja je život izgubila u koncentracijskom logoru je Anna Frank. Naime, Anna Frank i njena obitelj žrtve su Holokausta. O njihovim životima tijekom Drugog svjetskog rata saznajemo iz dnevnika koji je Anna dobila na poklon povodom svojeg 13. rođendana u kojem dokumentira svoj život u skrivanju od 1942. do 1944., tijekom njemačke okupacije Nizozemske u Drugom svjetskom ratu. Anna je 8. srpnja 1942. godine u dnevniku zapisala sljedeće: „Prvo što sam spakirala bio je ovaj dnevnik, pa uvijači za kosu, maramice, školske knjige, češalj i stara pisma. Stavila sam najluđe stvari, a znala sam da idemo u skrovište. Ali nije mi žao, uspomene mi znače više negoli odjeća“. Svojim dnevnikom Ana je postala simbolom borbe protiv nacizma, ali i svakog oblika nečovječnosti.

Naposljetku, učenici su istražili i lik i djelo Diane Budisavljević koja  je tijekom Drugog svjetskog rata u NDH osnovala i vodila građansku akciju, uz pomoć suradnika. Akcija je bila usmjerena na pomoć srpskim ženama i djeci koja su se nalazila u logorima širom NDH, kao i na spašavanje djece iz tih logora. Sudjelovala je u zbrinjavanju te vodila dnevnik odnosno sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom srpske djece te njihovih majki s područja Korduna i Kozare. Najveće akcije vodila je u Jasenovcu gdje su higijenski i svi drugi uvjeti bili posve nehumani za boravak djece, te je obolijevanje od teških zaraznih bolesti bio često. Diana je bila među prvima koja je uspjela okupiti ljude oko sebe koji su imali želju i hrabrost da pomognu ljudima u zatočeništvu. U svom dnevniku 14. lipnja 1942. godine zapisala je sljedeće: “To je bio najljepši dar koji sam u životu dobila - mogućnost da ljude spasim od sigurne smrti.”