Dana 5. lipnja 1972. godine u Stockholmu je održana prva međunarodna konferencija o okolišu Ujedinjenih naroda na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda te je taj nadnevak proglašen Svjetskim danom zaštite okoliša.

Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate

svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.

Svrha je obilježavanja poticanje građana da postanu djelatni sudionici održiva i ravnomjerna razvoja te da preuzmu odgovornost za očuvanje planeta, uključujući zaštitu okoliša od onečišćenja mora, prekomjerne ljudske populacije i globalnoga zatopljenja, kao i poticanje održive potrošnje te sprječavanje trgovine divljih životinja. Svjetski dan zaštite okoliša postao je globalna platforma za javno djelovanje, uz sudjelovanje više od 140 zemalja godišnje.

Posljednjeg desetljeća svi osjećamo posljedice klimatskih promjena (kiše, poplave, suše, hladnoća....) i utjecaja na okoliš. Pri tom odgovornost za njih ne nose samo politike pojedinih zemalja i nevladine organizacije (NVO) koje bi trebale više naglašavati i zagovarati okolišnu politiku, već i sekundarne djelatnosti (industrija, rudarstvo, energetika ...) kao najveći proizvođači štetnih stakleničkih plinova, te pojedinci koji svojim razmišljanjem i životnim stilom utječu na okoliš u kojem žive. Svjetski dan okoliša, upravo i zato povezuje sve sudionike ovog procesa pri čemu se ističu zajednička nastojanja i uspjesi u postizanju i očuvanju zdravog okoliša.

Ovogodišnja tema i kampanja za Svjetski dan zaštite okoliša usmjerena je na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu pod sloganom

„Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration.”

Ove 2024. godine obilježava se 30. obljetnica UN-ove Konvencije o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD). Prema UN-ovoj Konvenciji o borbi protiv dezertifikacije, do 40% tla na planeti je degradirano, što izravno utječe na polovicu svjetskog stanovništva i prijeti otprilike polovici globalnog BDP-a (44 trilijuna USD). Broj i trajanje suša povećao se za 29% od 2000. godine. Bez hitnog djelovanja, suše bi mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine.

Obnova zemljišta ključni je stup Desetljeća UN-a o obnovi ekosustava (2021.-2030.). Poziv je to na okupljanje za zaštitu i oživljavanje ekosustava diljem svijeta, što je ključno i za postizanje ciljeva održivog razvoja.

Značaj kopnenih ekosustava

Suša i dezertifikacija prijete kopnenim ekosustavima diljem planeta, uključujući slatkovodne ekosustave i tlo, vezivno tkivo koje omogućuje život na Zemlji. Zato je važno podsjetiti na ono što čini kopnene ekosustave tako značajnim.

Tlo i voda 

·        Gotovo 60% svih vrsta su kopnene, što kopno čini najraznolikijim staništem na planetu.

·        Zdrava tla pohranjuju goleme količine ugljika koji bi, ako bi se oslobodio, uzrokovao veliki skok planetarnog zagrijavanja.

·        Samo 0,5 posto vode na Zemlji je upotrebljiva i dostupna slatka voda. Klimatske promjene to opasno ugrožavaju.

·        Tijekom posljednja dva desetljeća skladištenje vode na kopnu – uključujući vlagu u tlu, snijeg i led – opadalo je brzinom od 1 centimetra godišnje s ozbiljnim posljedicama za sigurnost vode i proizvodnju hrane.

Suha područja

·        Suha područja – područja koja se suočavaju s velikom nestašicom vode – pokrivaju 41% kopnene površine Zemlje i 78% svjetskih pašnjaka.

·        Suha područja stvaraju 44% globalnih usjeva, izvor su hrane za polovicu svjetske stoke i podržavaju živote i sredstva za život više od 2 milijarde ljudi.

·        Unatoč onome što ime sugerira, suha su područja dom za više od četvrtine svjetskih šuma, trećina su globalnih žarišta bioraznolikosti i predstavljaju kritične migracijske točke za ptice.

Pustinje

·        Pustinje pokrivaju više od jedne petine kopnene površine Zemlje i nalaze se na svim kontinentima.

·        Sahara je najveća vruća pustinja na svijetu, prostire se na 9,4 milijuna četvornih kilometara, otprilike veličine Kanade.

·        Unatoč svojoj reputaciji beživotne pustinje, Sahara je dom za 500 vrsta biljaka, 70 vrsta sisavaca, 100 vrsta gmazova, 90 vrsta ptica i nekoliko člankonožaca, poput pauka i škorpiona.

·        Mnoge se pustinje šire zbog klimatskih promjena, ali neke zemlje uzvraćaju, uključujući 22 zemlje u Africi koje graniče s pustinjom Saharom gdje inicijativa Velikog zelenog zida ima za cilj obnoviti 100 milijuna hektara zemlje kroz mozaik zelenih i produktivnih krajolika.

Šume

·        Šume pokrivaju 31% Zemlje, ali nisu ravnomjerno raspoređene jer se više od polovice svjetskih šuma nalazi u samo pet zemalja: Brazilu, Kanadi, Kini, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama.

·        Šume su dom za više od polovice svjetskih vrsta životinja, biljaka i insekata.

·        Više od 28.000 biljnih vrsta trenutno se koristi u medicinske svrhe, a mnoge od njih nalaze se u šumskim ekosustavima.

·        Mikroorganizmi tla važni su u proizvodnji antibiotika. Penicilin, na primjer, dolazi od male gljive koja živi u tlu.

·        Najveći živi organizam na Zemlji je gljiva u Blue Mountains u Sjedinjenim Državama. Pokrivajući oko 965 hektara zemlje, gljiva bi mogla biti stara čak 8650 godina, što bi joj donijelo mjesto među najstarijim živim organizmima na svijetu.

Slatkovodni ekosustavi

·        Jezera, rijeke i močvare drže 20-30% globalnog ugljika unatoč tome što zauzimaju samo 5-8% kopnene površine.

·        Rijeka Nil je najduži plovni put na svijetu. Počinje u istočnoj Africi, teče kroz 11 različitih zemalja i proteže se na 6695 kilometara.

·        Za približno 1,4 milijarde ljudi sredstava za život izravno ovise o pristupu slatkoj vodi, uključujući poslove povezane s industrijom hrane i pića, energije i vode.

Poljoprivredna zemljišta

·        Svakih pet sekundi erodira se tlo jednako jednom nogometnom igralištu. A potrebno je 1000 godina da se stvori 3 centimetra gornjeg sloja tla.

·        Svake godine više od 24 milijarde tona neprocjenjivog gornjeg sloja tla ispere se ili otpuše širom svijeta radi prekomjerne kultivacije i prekomjerne ispaše, a drveće i šume se sjeku.

·        Svijet će morati povećati proizvodnju hrane za 60-70% kako bi prehranio predviđenu ljudsku populaciju od 9 milijardi do 2050. godine, iako već i sadašnja poljoprivredna ekspanzija ugrožava šume i biološku raznolikost.

·        Gotovo 75% svjetskih usjeva voća i sjemena ovisi, barem djelomično, o oprašivačima poput pčela. Oprašivači doprinose 35% ukupne svjetske proizvodnje usjeva, oprašujući 87-115 vodećih prehrambenih usjeva diljem svijeta.

·        Unatoč njihovoj važnosti, oprašivači su u ozbiljnom padu, prvenstveno zbog intenzivne poljoprivredne prakse, upotrebe pesticida, invazivnih vrsta, bolesti i klimatskih promjena.

·        Globalno, najmanje 2 milijarde ljudi ovise o poljoprivrednom sektoru za život, osobito siromašno i ruralno stanovništvo.

Gradovi

·        Gradovi zauzimaju 3% kopnene površine Zemlje, ali u njima živi više od polovice svjetskog stanovništva.

·        Gradovi čine 75% globalne upotrebe resursa i energije i proizvode više od polovice globalnog otpada i najmanje 60% emisija stakleničkih plinova.

·        Više od jedne trećine najvećih gradova, uključujući Barcelonu, Bogotu, New York i Tokio, značajan dio svoje visokokvalitetne pitke vode dobiva iz obližnjih zaštićenih šuma.

·        Drveće u urbanim područjima može ohladiti zrak do 5°C, smanjujući potrebu za klimatizacijom za 25%. Urbano drveće pruža višestruke zdravstvene prednosti poput npr. čišće vode. Ono također čisti zrak i smanjuju poplave među mnogim drugim prednostima.

Klimatska kriza stavlja svjetske ekosustave pod udar

Danas se suočavamo zabrinjavajućim intenziviranjem trostruke planetarne krize: krize klimatskih promjena, krize gubitka prirode i bioraznolikosti te krize onečišćenja i otpada. Ova trosturka kriza stavlja svjetske ekosustave pod udar. Milijarde hektara zemlje su degradirane, što utječe na gotovo polovicu svjetskog stanovništva i prijeti polovici globalnog BDP-a. Najviše su pogođene ruralne zajednice, mali poljoprivrednici i ekstremno siromašni.

Obnova zemljišta može preokrenuti trend rasta degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije. Obnova povećava sredstva za život, smanjuje siromaštvo i gradi otpornost na ekstremne vremenske prilike. Obnova povećava skladištenje ugljika i usporava klimatske promjene. Obnavljanjem samo 15% zemlje i zaustavljanjem daljnje degradacije moglo bi se izbjeći do 60% očekivanog izumiranja vrsta.

Osim obnove zemljišta važno je usporiti i zaustaviti klimatske promjene kao jedan od glavnih uzroka degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije. Prošle godine oboreni su temperaturni rekordi. Velik dio svijeta osjetio je posljedice, ne samo zbog vrućine, već i zbog oluja, poplava i suše. Obnavljanje zemljišta bez rješavanja klimatskih promjena bilo bi kao davanje jednom rukom i uzimanje drugom rukom. Naročito države G20 moraju pokazati vodstvo u cijelom klimatskom programu.

Nada postoji. Zemlje su obećale obnoviti milijardu hektara, što je područje veće od Kine. Svjetski dan zaštite okoliša i Konvencija UN-a za borbu protiv dezertifikacije u prosincu ove godine mogu dati zamah u djelovanju prema ovim ciljevima obnove, usporiti klimatske promjene, zaštititi prirodu i povećati sredstva za život i sigurnost hrane milijardi ljudi diljem svijeta.