Adventski vijenac

Započinjući vrijeme došašća svaka obitelj tradicionalno u svoju kuću donosi i simbol adventa, a to je adventski vijenac. Njega nalazimo u različitim oblicima, a najčešće se javlja u obliku kruga. Krug simbolizira Božju vječnost, besmrtnost duše i novi, vječni život koji nam je obećan u Kristu. Također se adventski vijenci rade i na panjevima i granama, koji imaju biblijsku simboliku koja svoj temelj nalazi kod proroka Izaije koji govori „Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit' iz njegova korijena.“ (Iz 11,1)

Tradicionalno se na vijenac stavljaju tri ljubičaste i jedna ružičasta svijeća. Ljubičasta boja je boja pokore i posta koji se nekoć prakticirao tijekom adventa, što se smatra i malom korizmom. Boja je to i liturgijskog ruha svećenika tijekom došašća, ali i kraljevska boja kojom se želi dobrodošlica nebeskom Kralju. Svaka svijeća na adventskom vijencu trebala bi biti različite visine, a pale se po redu od najviše prema najnižoj. Svijeće mogu biti i iste veličine, ali postavljene na četiri različite visine. Takav redoslijed simbolizira svijetlo (samoga Krista) koje se spušta i dolazi na ovaj svijet.

Na prvu nedjelju došašća pali se prva ljubičasta svijeća, proročanska, u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorekao rođenje Krista. To je i svijeća nade. Druga ljubičasta svijeća je betlehemska svijeća koja simbolizira Kristove jaslice, a predstavlja ljubav. Ona se pali na drugu adventsku nedjelju. Na treću nedjelju ili na polovici adventa pali se ružičasta, pastirska svijeća, simbol radosti zbog Božića koji se bliži. Posljednja se ljubičasta, anđeoska svijeća koja znači mir, pali na kraju. U nekim se varijantama u sredinu adventskog vijenca stavlja peta, bijela svijeća, simbol Krista i njegove bezgrešnosti, a tradicionalno se pali najčešće na Badnjak ili Božić. Običaj nalaže da se posebnom molitvom vijenac blagoslivlja, a svijeće pale prije večere nakon blagoslova hrane.