Učenici 2. b obilježili su Svjetski dan lastavica proučavajući svojstva te ptice, zanimljivosti i izradom plakata kojim žele poslati poruku koliko je važno očuvanje ove životinjske vrste.

Ako niste znali, donosimo i vama nekoliko zanimljivosti o vjesniku proljeća:

Lastavice su male ptice pjevice s crnim leđima plavkastog odsjaja, riđim grlom i čelom, bijelim trbuhom i dugim rašljastim repom.

Lastavica svoja gnijezda savija u  ljudskim naseljima i to već više od 7.000 godina. U  Hrvatskoj je prisutna tijekom proljeća i ljeti, uglavnom od kraja ožujka do listopada, a zimuje u Africi.

Brojnost ove vrste opada uslijed smanjenja broja letećih kukaca kojima se hrani, a koji se uništavaju pesticidima, ali i zbog sve češćeg uništavanja njihovih gnijezda.

Na našim područjima uvijek se smatralo kako su ovo sretne ptice. Stari Slaveni su ih vezivali uz Vesnu, boginju proljeća. Nikad ih se nije lovilo, a i danas mnogi vjeruju da uništavanje njihovih gnijezda nosi lošu sreću.

Lastavice žive gotovo na cijelom svijetu, osim na krajnjem sjeveru. Ova je ptica selica, usprkos svojoj maloj veličini, sposobna prelaziti velike udaljenosti dva puta godišnje.

Gnijezde se u skupinama, a svake godine othrane dva do tri legla. Odlažu četiri do pet bijelih jaja išaranih crveno-smeđim pjegicama (opsega 15-tak mm) na kojima sjede mužjak i ženka. Mladi se izlegu nakon 14-17 dana. Nakon leženja hrane ih oba roditelja 20-22 dana. Zanimljivo je da stariji mladunci pomažu roditeljima kod hranjenja drugog legla,.

Po dužini repa i obliku razlikujemo spol ptice. Mužjaci imaju dulje repne zastavice koje se ženkama posebno sviđaju.