Istraživanje je pokazalo:

1. Učenici su upoznati s postojanjem videolekcija (81%), za videolekcije većina ih je doznala od učitelja (82%). Videolekcije su najviše  koristili u Geografiji, nakon toga u predmetima Priroda, Fizika i Engleski jezik, Povijest. Odgovor na ovo pitanje nije me začudio jer sam autor videolekcija za 6. i 7. razred, te smo ih dosta koristili u nastavi.

2. Učenici su istaknuli korištenje videolekcija kod kuće prilikom učenja, najviše u predmetima Geografija, Engleski jezik, Matematika, Fizika i Priroda. 81% učenika smatra ih korisnima, a koristili su ih i pri obradi gradiva u školi, učenju i ponavljanju kod kuće, te za pojašnjenje sadržaja koji im nisu bili jasni. Učenici koji ih nisu koristili kao razlog naveli su kako više vole objašnjenja svojih nastavnika i da ne vole učiti koristeći računalo.

Istraživanje je uglavnom potvrdilo postavljenu hipotezu. Učenici su znali za videolekcije, koristili su ih u većini predmeta (iako osobno smatram nedovoljno), koristili su ih i tijekom obrade nastavnih sadržaja, za ponavljanje i pojašnjavanje gradiva.

Iskreno mi je žao što  je, osim u Geografiji ,korištenje videolekcija je bilo malo zastupljeno. Čini mi se kako učenici nisu iskoristili dobivenu mogućnost za dodatno pojašnjavanje i provjeravanje svog znanja putem videolekcija, iako se mogu složiti s njima da živu riječ učitelja u razredu ništa ne može zamijeniti.

                                                                Ana Perak, prof.