Zato što se može dogoditi da ste izabrali metodu koja vam ne odgovara i da količina uloženog truda ne odgovara ocjeni koju dobijete. Kada se takve situacije učestalo ponavljaju, važno je promisliti o tehnikama i metodama učenja i ispitati zašto rezultati nisu u korelaciji s uloženim naporom. Kada se potrudite i budete nagrađeni, npr. osjećajem da ste dobro svladali gradivo, dobrom ocjenom, pohvalom učitelja i roditelja, raste vam i samopouzdanje. A porast samopouzdanja utjecat će na porast motivacije i entuzijazma za nove pothvate. Možda ste se nekada pitali kako neki učenici uspijevaju odlično učiti, baviti se sportom i još nekom izvannastavnom aktivnošću? Odgovor je u tome što su dobili pozitivnu povratnu informaciju nakon uloženog truda i to je utjecalo na to da se nastave truditi još više.

U nastavku ću opisati par smjernica kako treba učiti:

- važno je aktivno sudjelovati na nastavi, a ne biti pasivni promatrač. Pišite bilješke u bilježnicu, podvlačite ono što je bitno markerima, istaknite važno naljepnicama, postavljajte pitanja učitelju i samima sebi. Istražite o temi i na internetu. Na Googleu se uvijek nađe nešto zanimljivo što vam može pomoći da lakše zapamtite informacije.

- učiti treba svaki dan, pasivno i aktivno. Jednom kada steknete kontinuitet, vaš mozak bit će „istreniran“ i moći ćete naučiti puno više informacija u kraćem vremenu i imat ćete sve više informacija koje možete povezivati. Učite svaki dan, čitajte, gledajte filmove, serije, istražujte po internetu. Rješavajte križaljke, igrajte šah, sve su to aktivnosti kojima trenirate vaš mozak.

- nemojte učiti napamet. To je unaprijed izgubljeno vrijeme i beskorisno uložen trud. Sve što ste napamet naučili, brzo ćete zaboraviti. A gradivo će postajati sve opširnije i jednom će se dogoditi da vaš mozak jednostavno ne može reproducirati toliku količinu napamet zapamćenog teksta. Kada učite s razumijevanjem, možda će vam u početku trebati malo više truda, no kada svladate osnove, kasnije će sve ići lakše i brže.

- učite tako da naučite gradivo prepričati vlastitim riječima. Prepričajte sami sebi ono što ste naučili i postavljajte si pitanja. Napravite kartice s pojmovima, asocijacijama koje ćete onda opisivati. Važno je da gradivo sagledate iz više perspektiva, mogu li određeni pojam povezati s drugim predmetom? Hoću li znati ovo objasniti postavi li mi učitelj drukčiji oblik pitanja? Jesam li zaista razumio gradivo ili sam ga površinski zahvatio?

- Pisanje zadaća važno je kako biste bili i ostali u tijeku s onim što se radilo na nastavi. Zadaća je dobra da procijenite koliko ste naučili na satu i da popunite praznine do sljedećeg sata kada kreće novo gradivo. Posebice je važno pisati zadaću iz matematike i fizike, predmeta u kojima je nužno vježbati rješavanje zadataka. Što više zadataka riješite, mozak će brže raditi i neke će radnje postati automatske. Kada kažete „znam kako ide zadatak, samo moram pogledati u bilježnicu sljedeći korak“, zapravo niste dovoljno vježbali i niste u potpunosti svladali gradivo. Zato, vježbajte matematiku i pišite zadaću da možete na sljedećem satu pitati što vam nije jasno. Kada nastane prevelika rupa u znanju, puno je teže nadoknaditi propušteno.

I za kraj, ono što je najvažnije, uživajte u učenju. Učenje je put do bolje sutra, učenjem stvarate sami sebi budućnost kakvu želite. Kada imate znanje, imate život u svojim rukama. Mogućnost da se pobrinete za sebe i mijenjate ovaj svijet na bolje. Kada je unutarnja motivacija dovoljno jaka, svaka će prepreka biti samo korak više koji ste svladali i koji će vas obogatiti iskustvom i novim znanjem.

Marija Filipović, mag. paed.