Prilikom odabira prvog stranog jezika treba imati na umu sljedeće:

• cilj je do kraja obveznog obrazovanja steći dobro znanje dvaju stranih jezika

• znanstveno je dokazano da je u ranoj fazi učenja dobro početi s njemačkim jezikom kako bi se kroz igru razvila sklonost ka jeziku s kojim se ne susrećemo toliko intenzivno u svakodnevnici

• nakon njemačkoga kao prvoga stranog jezika engleski se uči lakše jer je riječ o srodnim jezicima

 • najprisutniji strani jezik u izvanškolskom okruženju − engleski lakše se uči u kasnijim fazama obrazovanja

• dobro poznavanje dvaju stranih jezika na razini srednje škole, a osobito na razini fakultetskog obrazovanja, otvara veće mogućnosti učeničkih i studentskih razmjena i stjecanja novih iskustava i znanja u međunarodnom okruženju

• Hrvatska je povijesno, prostorno i gospodarski intenzivno povezana sa zemljama njemačkoga govornog područja pa se dobrim poznavanjem njemačkoga otvaraju veće mogućnosti zapošljavanja

 • povezanost Hrvatske i zemalja njemačkoga govornog područja naglašena je i u ostalim područjima suradnje kao što su sport i kultura.

Koje su posebnosti ranog učenja njemačkoga jezika?

• ovladavanje složenim strukturama tijekom ranoga predškolskog uzrasta kroz situacijsko usvajanje jezika ili tijekom školskog učenja kroz komunikacijske situacije

• lakše učenje jezika u mlađoj dobi te mogućnost učenja većeg broja jezika tijekom cjelokupnog školovanja

 • podloga za osviješteni pristup materinskom i drugim stranim jezicima

• mogućnosti uspoređivanja (njemački – engleski, germanizmi u hrvatskom jeziku)

• kreativni pristupi nastavi njemačkoga prilagođen dobi i interesima djece (specijalizirani studijski programi i moderne metode poučavanja).*

Izvor: Brošura: „Njemački otvara mnoga vrata“