„Crvena, bijela, plava boja zavladale su odjevnom kulturom zagrebačkih ulica i plesnih podija, gdje su se od 1843. nadalje, kako piše ondašnji tisak, plesne dvorane ukrašavale narodnim bojama. U početku preporoda vodila se živa borba protiv zavodljivog bečkog valcera, koji je dugo bio smatran nedostojnim zbog „grljenja“ plesača. Kako bi se zadovoljila moda plesa, bečki valcer se u tom razdoblju plesao na hrvatskim melodijama, te se na taj način udovoljilo rodoljublju, ali i modi. No, uskoro je u plesnim dvoranama pobijedilo narodno kolo i narodni jezik kojim su se služili građani, plemići i velikaši.

 Danica u to vrijeme obiluje izvješćima o narodnim večernjim balovima gdje se pleše Horvatsko i Slavonsko kolo po glazbi Vatroslava Lisinskog.

Osim lepeze, modni dodatak na dnevnim, te ponekad plesnim haljinama bila je torbica s izvezenim ilirskim grbom - leljivom vezana oko struka.“

Na nastavi povijesti učenici sedmih razreda obrađivali su sadržaje iz Hrvatskog narodnog preporoda. Učenici su samostalno istraživali o važnosti pojedinih preporoditelja te izrađivali lepeze. Njihove uratke pogledajte u nastavku.

                                                                            Karmela Tandarić, prof.