Učenici 3. c razreda u knjižnicu su stigli uzbuđeni i spremni za rad. Najprije su s knjižničarkom kratko raspravili što je to Noć knjige, sastavili su puzzle i kao rezultat dobili Sunce i Ivanu Brlić Mažuranić koju su odmah prepoznali. Poslušali su kratku priču iz aboridžinske mitologije o tome kako je nastalo Sunce, a nakon razgovora o Zemlji i Suncu i o tome kakvi se likovi pojavljuju u takvim pričama spomenuli smo i slavensku mitologiju iz koje je Ivana Brlić Mažuranić crpila ideje za svoje priče i likove. Nakon slušanja bajke Sunce djever i Neva Nevičica slijedio je kreativan rad – učenici su dobili „žabice“ (gatalice) od papira. Zadatak je bio ukrasiti žabice - na njih nacrtati likove iz bajke (ili događaje) kako bi se pomoću crteža mogla ukratko prepričati bajka. Nastali su divni radovi, a neki učenici (koji su željeli i imali vremena) i sami su izrađivali gatalice prema uputama. Još jedno druženje u knjižnici proteklo je u veseloj atmosferi, a za kraj su učenici zaključili da će sigurno rado čitati i ostale bajke Ivane Brlić Mažuranić. Poticanje interesa za čitanje jedan je od ciljeva našeg Erasmus projekta, a obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Noći knjige sigurno će pridonijeti motivaciji učenika da čitaju iz užitka.

I još općenito o ovogodišnjoj Noći knjige – tema je : Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena

Vizije o kraju svijeta od najstarijih vremena zaokupljaju maštu i bude strah. Nekoć su se vezale uz neobjašnjive pojave na nebu, kalendare i tumačenja svetih knjiga, dok se danas kataklizmički scenariji pretežno odnose na sukobe koji prijete globalnim ratom, društvene i financijske krize te prekomjerno i neodgovorno iskorištavanje prirodnih resursa koje nepovoljno utječe na klimatske promjene i njihov ubrzani poguban utjecaj na ljudsko društvo i sav ostali živi svijet.  

Bez obzira na to što im je u podlozi, ove su vizije čovjeka oduvijek stavljale pred izbor – hoće li svojem postojanju i činjenju podariti smisao, pa i pokušati utjecati na svijet u kojem živi, ili će se bez otpora i odgovornosti predati dekadenciji i(li) fatalizmu.

U Noći knjige 2024. zanima nas na koje se načine kao čitatelji nosimo s izazovnim vremenima. U kakvoj literaturi pronalazimo utjehu i motivaciju za promjene? Kakve nam odgovore na suvremene prijetnje nude književnost i znanost? Što nam savjetuju psiholozi? Kako se branimo od pseudočinjenica i lažnih vijesti? I konačno: kako možemo, zahvaljujući onom što čitamo u knjigama, mijenjati sebe, a onda i ishode koji su pred nama?

Na nama je samo da odlučimo što ćemo učiniti s vremenom koje nam je dano, riječi su mudrog čarobnjaka hrabrom hobitu u kultnom Gospodaru prstenova nakon što se Frodo požalio na težinu dodijeljene mu zadaće. Marko Marulić je pak svoje najznačajnije djelo na hrvatskom jeziku, ep Judita, napisao u vrijeme žestokih osmanlijskih napada na dalmatinske gradove. Iako preuzeta iz Biblije, priča o hrabroj udovici bila je snažna poruka Marulićevim suvremenicima u doba neizvjesnosti i straha.

Pod pretpostavkom da i danas proživljavamo upravo takva dobā, kao istinski zaljubljenici u knjige posežemo za njima da nam služe kao putokazi i orijentiri, a odgovore koje u njima pronalazimo pretačemo u zajedničko iskustvo još jedne, trinaeste Noći knjige.

Značajne obljetnice

U 2024. godini, Godini Marka Marulića, prisjećamo se 500. obljetnice njegove smrti. Nismo zaboravili ni istaknutu damu hrvatske književnosti Ivanu Brlić-Mažuranić i njezin 150. rođendan, kao ni 100. obljetnicu smrti jednog od najutjecajnijih europskih književnika Franza Kafke. Podsjećamo i da već spomenuti roman Gospodar prstenova J. R. R. Tolkiena u ovoj godini broji 70 godina od prvog objavljivanja.