Počeli smo od najmanjih. U suradnji sa svojim učenicima, učitelji Matija Malatestinić, Alenka Žagar Pančić te Andreja Miler i Doris Šanko osmislili su brojne interdisciplinarne aktivnosti koje su prezentirane pred drugim učenicima. Radionice iz fizike, kemije te brojni pokusi bili su samo neke od aktivnosti u kojima su se okušali učenici. Iz područja fizike, saznali su da je moguće proizvesti zvuk glasan ili tih u ovisnosti koliko je jak pritisak prsta na staklo. Također, moguće je promijeniti jačinu zvuka ako se promijeni količina vode u čaši. Da se svojstva tekućine mogu mijenjati ovisno o tome je li slatka ili slana, naučili su pomoću jajeta koje propada sve dok ne dođe do slane vode. U toj točki voda je dovoljno gusta da jaje može plutati, baš kao i ljudi u moru. Iz kemije, mali no vrlo motivirani znanstvenici, već su naučili da soda bikarbona i ocat čine bazu i kiselinu. Pomiješani zajedno čine kemijsku reakciju kojom se oslobađa plin ugljikov dioksid u obliku sitnih mjehurića koji se pjene. Iz prirode, doznali su nešto o tajnama postanka živog svijeta – Svemir, to beskonačno prostranstvo koje nas okružuje, nastao je prije 13 milijardi godina, u golemoj eksploziji - takozvanom Velikom prasku.

Kad je riječ o višim razredima osnovne škole, ove su godine učitelji matematike, prirode, geografije, fizike i kemije uložili velik trud kako bi učenici poboljšali razumijevanje prirodnih znanosti i potaknuli njihovo zanimanje za ta ista područja. Primjerice, na ovaj projektni dan vrlo interesantnu radionicu Grobničke Alpe vodili su učitelji Ljerka Linić i Robert Žagar, dok su učenice voditeljice bile Matea Cico i Laura Kondić. U dva školska sata učenici su pogledali prezentaciju pomoću koje su se upoznali s ovim školskim projektom, a potom sudjelovali u kratkoj matematičkoj radionici te radionici iz geografije. Još prije četiri godine cijeli projekt vodile su učiteljice Ljerka Linić i Gordana Janeš Majnarić s učenicama Marijom Žeželić, Nikol Marelja Bošnjak, Irom Fabrio, Klarom Žeželić i Sarom Grgurić. Projekt je u doista odličnoj konkurenciji dobio pohvalu za matematičku obradu teme na Festivalu znanosti u Puli 2012. godine. Na matematičkoj radionici ovogodišnjeg Dana znanosti, nakon što su učenici pogledali prezentaciju, zaključili su da se krivuljama može mjeriti njihova zakrivljenost. Pokušali su svaki vrh zamijeniti kružnicom i vidjeti hoće li se rezultati podudarati s onim iz 2012. godine. Rezultati su bili slični - nakon aproksimacije vrhova kružnicama, pokušali su izmjeriti koliko je duga linija na fotografiji koju vrhovi crtaju na nebu. Također, testirali su rezultat iz 2012. godine koji je dobila Marija Žeželić izračunavanjem duljine lukova kružnica. Učenici su kopirali liniju s fotografije na prazan papir, a potom su izmjerili koliko je duga ta linija pomoću krivinomjera. Slijedeći i ovaj primjer, dobili su isti rezultat kao i 2012. Slijedila je radionica iz geografije učitelja Roberta Žagara. Na geografskoj karti učenici su trebali pronaći sve vrhove koji su se spominjali u projektu. Zatim su na temelju uputa učitelja, proučivši fotografiju Grobničkih Alpi, odredili tip vegetacije koji na određenoj nadmorskoj visini prevladava.

Nakon uvodne riječi ravnateljice, nastavivši u zavičajnom tonu, učenici u holu škole predstavili su neka od školskih postignuća. Učenica Gordane Majnarić Janeš, Karin Volarić, upoznala nas je s nizom matematičkih radionica u kojima su naši učenici vrijedno radili i uspješno prezentirali našu školu tijekom zadnjih pet godina te bili nagrađivani u svojim kategorijama. Potom nas je učenica Lee Kumić, Ramona Zoretić, upoznala s povijesnim i kulturalnim značenjem grobničkog Kaštela za ovaj kraj, kako bi nas uvela u tematiku kojom smo se ove godine posebno bavili.

Upravo smo Kaštel upotrijebili kao model pri izradi maketa, a poslužio je i kao odličan materijal za tehničku, građevinsku, informatičku i prirodoslovnu radionicu. U učionici tehničke kulture bilo je zato posebno zanimljivo - pod nazivom Stari vitez naš kaštel održane su građevinska, tehnička, informatička i prirodoslovna radionica pod nadzorom učiteljice Marije Prihode.

Tehničari su uspješno prenijeli zadane mjere na papir, prirodoslovci su izradili poučne herbarije koristeći vegetaciju kakva se oko njega može pronaći, a graditelji su crteže prenijeli u konkretne oblike pomoću kamenčića i kartona te izradili nekoliko doista vjernih malih replika Kaštela. Informatičari su pak izvijestili o svemu u svojim PPT prezentacijama, a potrudili su se i obogatiti prezentaciju maketa iznijevši poneke interesantne činjenice o samom Kaštelu koje su pronašli na internetu. Učenici Mire Fafanđel posebno su se iskazali u robotici. Arian Maršanić prezentirao je izradu Robobube iz Ljetne škole tehničkih aktivnosti 2015. u Kraljevici. Zatim je uslijedila demonstracija tog autonomnog hodača s tri para nogu, upravljanog mikrokontrolerom, za kojeg smo uvidjeli da reagira na svjetlost. Teo Baffo prezentirao je kup natjecanje Robotrka na prstenac, modernu inačicu drevne Trke na prstenac koja se inače održava u Barbanu u Istri. Umjesto konja učenici su domišljato koristili robotska kolica s kopljem. Nakon prezentacije održano je međurazredno natjecanje u kojem se 4. b pokazao najuspješnijim u gađanju prstenca.

     Učenici su se dobro zabavili na prirodoslovnim radionicama. Na radionici pod nazivom Malin pod mentorstvom učiteljice Ivane Vadlje, učenice Nika Butković i Anja Juričić prezentirale su sudionicima što je sve potrebno za izradu kruha te koja je uloga kvasca u procesu izrade. Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktični - sudionici radionice su, pod vodstvom učiteljica Marice Šimunović i Anite Štimac, zamijesili kruh. No, kako bi u recept ubacili i malo matematičkog izračuna, morali su pretvoriti mjerne jedinice za masu i tekućinu te računati omjere te prionuti izradi tijesta. Kad je radionica bila gotova, školom se širio miris rumenih peciva.

Da i matematika može biti kreativna, uvjerili su se polaznici radionice Zbirka zadataka, koju su vodili Đurđica Štanta, pripravnica matematike, te učenici Marina Čunko, Matej Kralj, Mirjan Kralj te Franko Žeželić. Radionica je započela prezentacijom zbirke zadataka koju su izradili upravo polaznici Kreativne matematike. Sudionici su bili podijeljeni u četiri grupe, a svaka je grupa dobila listić sa zanimljivim zadacima iz spomenute zbirke - nakon rješavanja svojih, grupe su međusobno su izmijenile listiće. Grupa koja je prva riješila zadatke sa sva četiri listića dobila je slatku nagradu. Nakon natjecanja uslijedile su igre, u kojima su su sudionici pokazali svoje „matematičke vještine“ i dobro se zabavili.

Radionica je započela prezentacijom učenica Ivane Linić i Korine Hlača, koje je pripremila učiteljica Slađana Savić. Sudionici su naučili puno zanimljivosti o svjetlosti, što su učenici fizičari svojim pokusima i dokazali. O važnosti svjetlosti, posebno Sunčeve, govorili su i matematičari prezentirajući projekt o izradi sunčanog sata u Mediteranskom vrtu naše škole. Uz pomoć učiteljice Gordane Majnarić Janeš te učenica Mije Burić, Karle Ušljebrka i Tene Tomiša, sudionici su od kartona izradili sunčane satove koji sada krase učionicu. Poruka naših matematičara je bio je poziv u učionicu 104 kako bismo se uvjerili u točnost satova.

Obuhvativši sve radionice, možemo zaključiti kako je Dan znanosti za našu školu doista predstavljao posebnu priliku. Moglo bi se reći da su na jedan dan stariji učenici postali učitelji mlađima. Kao što je i prije napomenuto, svrha svih ovih aktivnosti jest jasnije razumijevanje i popularizacija znanosti te povećavanje prirodoslovne i matematičke pismenosti kod učenika. Cilj naših učitelja bio je upravo usmjeriti interese učenika na sadržaje prirodne grupe predmeta i matematike uz primjenu različitih metoda učenja, u čemu su, nadamo se, i uspjeli.

Učiteljica Lea Kumić