Je li Grobnička bitka s Tatarima 1242. stvaran povijesni događaj?

         U Čitaonici Dražice, 27. veljače u 10 h održana je prva povijesna radionica "Čuvara kulturne baštine" u okviru djelatnosti Aktiva mladih Ogranka Matice hrvatske u Jelenju. Radionica je zamišljena i realizirana u obliku debate koju je uz pomoć svojih etnografa iz OŠ Čavle i nekolicine mladih Dražičana i Jelenjaca upriličila učiteljica povijesti Lea Kumić.

        Tema koja je zaintrigirala naše učenike je Legenda, mit ili stvarni događaj – Grobnička bitka s Tatarima 1242. Ideja je bila Grobničku bitku približiti djeci kroz izvore koji im možda nisu dotad bili poznati - kroz srednjovjekovne kronike, suvremenu literaturu, ali i domoljubno pjesništvo Dimitrija Demetra i Petra Preradovića te usmenu predaju. Nakon uvodnog predavanja, podijelili smo se na dvije grupe koje su zastupale suprotne argumente. Grupa koja je zastupala stav da je Bitka izmišljen događaj istakla je činjenicu da je Grobničko polje vrlo daleko na sjeverozapadu, ako je poznato je da je Bela IV. iz Zagreba bježao prema Klisu, a ne prema Kvarneru. Nepouzdanost srednjovjekovnih kronika uz mnoge dokazane krivotvorine u njima bio je također argument na njihovoj strani. S druge strane, grupa koja je zastupala stav da je Bitka stvaran događaj, istakla je da je manja tatarska četa, odvojivši se od snaga koje su progonile kralja, u potrazi za pljačkom mogla dospjeti na obalu Primorja te ondje biti potučena. Takav prepad ne bi bio neobična okolnost s obzirom na vojnu taktiku Tatara, koji su na brzim konjima bili skloni istraživati širi teritorij, te usput pustošiti i pljačkati lokalna sela. Analiza naziva grobničkih mjesta također otkriva njihovo porijeklo moguće povezano s Tatarima. Brojna su neobična imena naselja na Grobniku koja asociraju na prisutnost Tatara – Buzdohanj, Podčudnič, Podrvanj, Soboli, Podkilavac. Istakli su i pronalazak vrijedog borbenog mača na Majeru, i to porijeklom sa dalekog sjevera Europe koji se tu zacijelo nije slučajno pronašao.

        Učenici skloni povijesti, ali i književnosti te grupnom radu i raspravi rado su se uključili u ovu raspravu. Bez obzira na njezin neriješen ishod, možemo se zapitati koja je opipljiva baština Bitke s Tatrima – neovisno o tome je li se stvarno održala? Prema legendi, vojsci hrvatskih vitezova u pomoć su priskočili hrabri seljaci. Noseći na glavi strašne maske, a na leđima velika zvona, prema legendi su dondolaši utjerali strah u kosti Tatarima i pridonijeli velikoj i važnoj pobjedi. Dakle, prema uvjerenju čvrsto ukorijenjenom u narodu, opaki je neprijatelj stradao upravo na Grobničkom polju u zaleđu Rijeke. Bila je ovo vrlo zanimljiva debata, a živa je rasprava naših učenika i iskazana ljubav prema zavičaju, oduševila i prisutne goste. Etnografi OŠ Čavle iskazali su interes i za daljnjim sudjelovanjem u povijesnim radionicama, a uz znanje koje su pokazali, ovakav bi angažman poradovao svakog učitelja.

 Učiteljica Lea Kumić