ŠKOLSKA KNJIŽNICA I KNJIŽNIČAR IZ DRUGOG KUTA GLEDANJA

Kako školsku knjižnicu i školskog knjižničara vidi i ocjenjuje uža pedagoška sredina (škola), odnosno šira društvena zajednica, nemamo sustavnih istraživanja izuzmemo li rad dr. Vladimira Strugara ,,Ravnatelj škole i školska knjižnica''.

Riječ je o empirijskom istraživanju provedenom u svibnju 2005.g. Anketnim upitnikom obuhvaćeno je 26 ravnatelja osnovnih, 12 ravnatelja srednjih škola te 1 ravnatelj Doma učenika u Bjelovaru.

Istraživani su:

• bitni podatci o školskim knjižnicama

• stručne i osobne kompetencije školskog knjižničara

• sagledani su iz ravnateljske perspektive pojmovi: školska knjižnica, školski knjižničar, kompetencije knjižničara, opseg poslova, načini nabave i izgradnje zbirki…

Ravnatelj škole osigurava: sredstva za uređenje i opremanje prostora, nabavu knjižnične građe, stručna usavršavanja… On stvara materijalne uvjete nužne knjižničaru da bi ostvario svoje poslanje posrednika informacija, pedagoškog stručnjaka koji odgaja za i potiče korištenje izvora znanja (knjiga, časopisa, Interneta i drugih medija…).

Prema spomenutom istraživanju u očima ravnatelja knjižničar je:

• stručni suradnik (32,3%)

• učitelj-stručni suradnik (27,9%)

• stručnjak za knjižnične medije (22,1%)

• te informacijski stručnjak (17,6%).

Od mnoštva osobina školskog knjižničara ravnatelji su posebno istaknuli:

- komunikacijske i kreativne vještine

- poznavanje struke

- primjena pedagoških znanja

Poslove školskog knjižničara ravnatelji su ovako rangirali:

- obučava učenike za pretraživanje literature

- razvija potrebu redovitog posjećivanja knjižnice

- razvija čitalačke sposobnosti učenika

- upućuje učenike u metode istraživačkog rada

- timski s nastavnicima priprema nastavne sate i projekte

- pomaže učenicima pri izboru knjiga…

ISKUSTVO

• Uređenje prostora: izrada idejnog i izvedbenog projekta, opremanje knjižnice

• Projekt nove škole i mjesto knjižnice unutar škole

• Informatizacija školskih knjižnica (2000.-2010):

• Nabava računalne opreme i instalacija Interneta

• Nabava računalnog programa

• Edukacija knjižničara

• Revizija i otpis

Knjižničari, knjižnični i informacijski stručnjaci, posrednici su znanja i važni sudionici društva znanja. U novije vrijeme knjižničare se definira kao informacijske stručnjake iako je pojam informacijski stručnjak znatno širi jer obuhvaća uz knjižničare i «upravljače znanjem (knowledge managers), voditelje informacijskih odjela (chief information office), osobe koje razvijaju službe i usluge na webu (web developers), informacijske posrednike i savjetnike.»

Temeljne kompetencije knjižničara povezuju stručne i osobne vještine i znanja, a mogu se sažeto prikazati u četiri točke kao:

• upravljanje informacijskim organizacijama

• upravljanje građom što uključuje «identifikaciju, odabir, procjenu, pohranu te pružanje pristupa relevantnim jedinicama građe.»

• upravljanje informacijskim uslugama «od konceptualne faze do oblikovanja, razvoja, testiranja, oglašivanja, pakiranja, dostave i povlačenja usluge»

• primjena informacijskih alata i tehnologija da bi omogućili «najbolje usluge, pristup najrelevantnijoj građi…»

Od mnoštva osobnih kompetencija (profesionalna znatiželja, vizije, lakoća komuniciranja i uvjerljivost, stvaranje partnerstva, sklonost timskom radu, planira i određuje prioritete, kreativnost i inovativnost, fleksibilnost u vremenu stalnih promjena…) najčešće se navode:

• komuniciranje na hrvatskom i stranom jeziku

• osnove matematičke pismenosti te znanja iz znanosti i tehnologije

• osnove digitalne pismenosti

• zna kako se uči

• posjeduje interpersonalnu, intelektualnu, društvenu i građansku kompetenciju

• smisao za inicijativu i poduzetništvo

• kulturna svjesnost

Iako se na prvi pogled čini kako školski knjižničar nije prijeko važna osoba u procesu učenja i stjecanja kompetencija učenika, riječ je o pogrešnom dojmu. Uistinu sveopća informatizacija i internetska dostupnost raznih sadržaja dobrim dijelom zadovoljava učenikove potrebe i daje odgovore na njegova pitanja, ali ne može u suštini zamijeniti školsku knjižnicu i njenog djelatnika. Riječ je o centralnom prostoru škole u koji učenici rado dolaze, pišu domaće zadaće, druže se, posuđuju i vraćaju knjige, rade na raznim projektima, sudjeluju u izradi sadržaja za pano i slično.