Učenici šestih razreda napokon su bili zajedno u autobusu. Na sveopću radost, krenuli su na put s nastavnicima Dorić, Ledenčan i Dukmenić. Cijelim putem, 86 km, pjevali su i zabavljali se jer su nakon popuštanja pandemijskih mjera i  oni malo “popustili”.

Otočki su virovi bogatstvo koje se nalazi u spačvanskome bazenu. U njemu raste hrast lužnjak naše najcjenjenije drvo nizina, a Spačva je u Hrvatskoj najveća šuma toga diva, ujedno i  najbrojnija populacija u Europi. Svjetski je poznata po tvrdome, čvrstome i trajnome drvu od kojega se izrađuju parketi, namještaj, drvenarija, ali i željeznički pragovi, brodovi, mostovi i drugo. Možemo se time ponositi!

Šumom teče divan Bosut i druge rječice te se mjestimice stvaraju močvare. Poučnom stazom vodio nas je stručni vodič koji nam je ispričao mnoštvo zanimljivih podataka. Hrast je pravi mali ekosustav, od vrha do korijena. Stablo je dom kukcima, poput jelenka, strizibube i mnogim drugima. Na njemu djetlići dube duplje, koje poslije služe i drugim pticama, npr. brgljezima, sjenicama itd. Gnijezde se i love ptice grabljivice, popu jastreba, kopca, škanjca, a noću su aktivne sove. U sjeni poplavnih gustih šuma i ritova skrivaju se srne, jeleni i divlje svinje te manji sisavci - lisice, tvorovi i kune ili divlje mačke. Tu su glodavci, poput riđe ili šumske voluharice i šumskoga miša. Glodavcima se hrane zvijeri, kao što su kune, tvorovi, zerdavi, lasice, lisice, posebice rijetke divlje mačke, a u posljednje je vrijeme sve više čagljeva, čije se zavijanje čuje noću. Srna je vrlo česta, a lako je prepoznati njezinu veliku vitku pojavu, manja je od jelena. U tome je staništu česta i divlja svinja, koja je prilagođena vlažnijim uvjetima, a poplavne šume i ritovi pružaju joj stanište i hranu.

Učenici su s velikom pažnjom slušali i imali mnoštvo pitanja. Nakon dva sata hoda kroz šumu, vratili smo se u edukacijski centar, gdje smo još malo učili na zabavan način, uz multimediju, što je učenicima bilo izuzetno zanimljivo i novo iskustvo. Nakon napornoga rada, pauzirali smo uz sladoled, a onda su učenici bili mali kemičari. Uzorkovali su vodu i tlo, mjerili pH vrijednost i temperaturu tla i vode. Rješavali su radne listiće iz geografije, engleskog... i zasluženo se još malo poigrali uz vodu.

Vratili smo se pomalo umorni, ali bogatiji za jedno divno iskustvo. Pozivamo vas da pogledate fotografije i vjerujemo da ćete dobiti želju posjetiti Otočke virove!

Andreja Dorić, Goran Ledenčan