Najstarija su živa bića na planeti zemlji, te su vrlo prilagodljiva ekstremnim uvjetima na zemlji – hladnoćama, vrućinama, radijaciji, mogu živjeti unutar živih bića i izvan njih i, naravno, pritom se razmnožavati i hibernirati. Isto tako, potrebno je spomenuti da je 99 posto bakterija bezazleno, odnosno čak i korisno, kada je u pitanju normalno funkcioniranje probave i slično, te „samo“ onih jedan posto bakterija zadaje nam probleme, odnosno uzročnik je bolesti.

Virusi su pak najmanji oblici života poznati na zemlji, manji su od bakterija čak od 10 do 100 puta. Neki znanstvenici čak smatraju da virusi nisu živi organizmi, nego da se radi o DNA i RNA informacijama koje s prenose „nasilnim“ putem s jedne stanice na drugu. Virusi nisu jednostanični organizmi poput bakterije, nego su nestanični organizmi, jer imaju samo proteinski omotač i jezgru koja nosi genetski materijal, DNA ili RNA.

Za razliku od bakterija, virusi ne mogu preživjeti izvan svojih domaćina (nekog drugog živog organizma), jer se razmnožavaju na način da se vežu za živu stanicu. U većini slučajeva, virusi injektiraju svoj genetski materijal u stanicu te je reprogramiraju kako bi proizveli nove viruse, dok se stanica s novim virusima ne rasprši i umire. U nekim slučajevima, neki virusi pretvaraju zdrave stanice u maligne stanice raka.

Također, za razliku od bakterija, nema dobrih virusa, oni uvijek mogu izazvati teže ili lakše bolesti. Virusi su vrlo izbirljivi oko stanica koje napadaju. Primjerice, neki virusi napadaju samo stanice jetre, neke respiratorni sustav, a neke krvne stanice. Ponekad virusi napadaju bakterije.

Na satu Biosigurnosti i biozaštite od plastelina, stiropora i drvenik štapića izradili smo modele nekih bakterija i virusa čije fotografije možete pogledati u nastavku.

Lana Zubak, 8.a