Nakon berbe, sjemenke se operu i osuše te uskladište. Bučino ulje se može proizvodit toplim i hladnim prešanjem. U tijeku prerade bučine sjemenke moraju se nekoliko minuta lagano prepržiti na temperaturi od 60 °C. Iz zdrobljenih toplih sjemenki se prirodnim putem, bez kemijskih dodataka, pod visokim pritiskom dobiva ulje. Temperatura ne prelazi više od 50 °C (hladno prešanje), pa ostaju sačuvani svi vitamini i minerali.
Kod nas se najviše bučinog ulja proizvodi u Podravini i Slavoniji, a u Europi u Austriji i Sloveniji.
Bučino ulje, u odnosu na maslinovo, sadrži raznovrsnije masne kiseline koje znatno variraju u svom rasponu. Od zasićenih su tu palmitinska (16:0) u količini od 12,6 do 18,4 % i stearinska (18:0) od 5,1 do 8,5%. Palmitinske masne kiseline nema u maslinovom ulju, a stearinska je zastupljena u duplo većoj količini od 16%. Ukupno gledajući, bučino ulje sadrži neznatno više zasićenih masnih kiselina, no to svakako ne možemo smatrati nezdravim.

Od nezasićenih, maslinovo ulje obiluje oleinskom masnom kiselinom, po kojoj je i dobilo ime, i to u količini od 75%. Oleinska je zastupljena i u bučinom ulju, u promjenjivom rasponu od 17,0- 39,5%. No zato, u odnosu na maslinovo ulje, obiluje linolnom masnom kiselinom od 18,1-62,8%, dok je maslinovo ulje ima samo 8%. Ukupna količina nezasićenih masnih kiselina je u ovom dijelu neznatno na strani maslinovog ulja, no bučino ulje sa visokim udjelom esencijalne linolne kiseline opravdava svoje nutritivne kvalitete: nedostatak linolne masne kiseline i drugih omega-6 masnih kiselina uzrokuje suhu kosu, gubitak kose i sporo zacjeljivanje rana.

Nutritivno bogatstvo nerafiniranog bučinog ulja

Bučino ulje, u odnosu na maslinovo, sadrži raznovrsnije masne kiseline te prednjači u sadržaju esencijalnih masnih kiselina. Poželjan profil masnih kiselina u bučinom ulju otkriva činjenica da tek oko 16 posto čine zasićene masne kiseline (prvenstveno palmitinska i sterainska masna kiselina), dok preostali udio čine poželjne nezasićene masne kiseline. Pritom je u manjem dijelu (oko 29 posto) riječ o jednostruko nezasićenim masnim kiselinama gdje je zastupljena i blagotvorna oleinska kiselina, a najvećim dijelom (oko 55 posto) višestruko nezasićene masne kiseline gdje se osobito ističe sadržaj esencijalne linolne kiseline (omega -6). Osim povoljnog profila masnih kiselina bučino ulje krasi bogatstvo vitamina E, snažnog antioksidansa, ali i sadržaj karotenoida (osobito luteina i beta-karotena) i klorofila. Upravo su ove moćne fitokemikalije odgovorne za dikromatizam bučna ulja, odnosno svojstvo istovremenog poprimanja dviju boja: tamno zelene i crvene.

Najzdravije je bučino ulje u prirodnom obliku tj. kad se njime začini salata. Kada se kuha na bučinom ulju, mnogi zaštitni čimbenici mogu izgubiti na vrijednosti, ali dragocjena oleinska kiselina i njeno blagotvorno djelovanje na organizam ostaje. Bučino ulje se nesmije ugrijavati na više od 120°C.

Bučino ulje su u kombinaciji sa octom koristi kao preljev za salate, posebno za grah salate i zelene salate. Dakako, može se koristiti i kod pripreme tjestenine, u jelima od mesa te kao dodatak kolačima, u sladoledu od vanilije gdje mu daje poseban orašasti okus ili za ukrašavanje jela zbog svoje jedinstvene boje. Idealan je dodatak vegetarijanskim jelima, ali i kao nezaobilazna delicija na stolovima gurmana.

Pulpa (meso) ploda buče može se koristiti za proizvodnju kašice za djecu, dodatak za kruh, kolače, pekmeze, biosokove, džemove i dr. Pulpa i tvrdi dijelovi kore mogu se silirati u određenom omjeru sa slamom i kukuruzovinom ili koristiti svježi u hranidbi stoke, osobito svinja.

Popečene koštice buče pripremaju se zagrijavanjem na temperaturi od 75 °C u trajanju od 15-20 minuta. Nakon toga koštice dobivaju posebnu aromu. Zanimljiva stvar se događa i s karotenoidima kada se bučine koštice popeku. Ne samo da se aroma značajno poboljša, već se sadržaj karotenoida poveća, a među njima osobito zeaksantin. Ako se tako popečene bučine koštice mljevenjem pretvore u brašno, dobiva se zapravo zdravi dodatak prehrani koji se može staviti u različite namirnice, a posebno u pecivo i kruh. Takvim dodatkom njihova hranjiva vrijednost (indeks esencijalnih aminokiselina) se značajno povećava.

Ljekovito djelovanje bučinog ulja:

- pozitivno djeluje na prostatu muškaraca – što potvrđuje i nekolicina studija u   tretmanu benigne hiperplazije prostate (sjemenke sadrže čimbenike koji blokiraju DHEA tj. hormone koji potenciraju stvaranje rak prostate i jajnika).

- ublažava poteškoće u upalnim procesima urinarnog trakta                        
- poboljšava profil kolesterola u krvi (fitosteroli umanjuju resorpciju kolesterola u probavnome traktu te mu smanjuju koncentraciju u krvi, posebice LDL kolesterola)
- djeluje kao prevencija ateroskleroze (oleinska kiselina služi u prevenciji kardiovaskilarnih bolesti i snižavanju "lošeg" LDL kolesterola)

-poboljšava imunološki sustav (sadrži obilje E vitamina, osobito gama tokoferola - oko 30 mg/100 g što je izuzetno važno u antioksidacijskom obrambenom mehanizmu, ali i skupinu karotenoida koji su također zaštitni čimbenici organizma)
- pozitivno utječe na raspoloženje (aminokiselina triptofan se u tijelu konvertira u   neurotransmiter serotonin koji je važan regulator dobrog raspoloženja,a glutaminska   kiselina služi u tijelu za sintezu gama-amino-maslačne kiseline (GABA) koja je važna u   prevenciji stresnog stanja,a bakar i mangan sudjeluju u brojnim kofaktorima tjelesnog   enzimskog sustava važnog u borbi protiv stresa)

- olakšava učenje i koncentraciju

- povoljno djeluje na crijevnu floru, u tretmanu sindroma iritabilnog kolona (bučine koštice sadrže tvari kojima se mogu istjerati crijevni paraziti kao što je primjerice  trakavica i korisne su za liječenje zatvora (konstipacije) i upale debelog crijeva (kolitisa)

- djeluje preventivno u odnosu na bubrežnu bolest poznatu  kao dijabetička nefropatija

- pozitivno utječe na vid
- povoljno djeluje na ten kod djece
- povoljno djeluje na plodnost kod odraslih

- bučine koštice pomažu kod zacjeljivanja dubljih povreda na kostima i zglobovima

Preporučuje se konzumacija jedne velike žlice dnevno u terapijske svrhe.

Sličan efekt može se postići i konzumacijom šake ili dvije bučinih sjemenki neprženih, jer obradom na povišenoj temperaturi nestaju ljekovita svojstva.

Blagotvorno djelovanje na ljudski organizam pripisuje se bučinu ulju zbog antioksidativnoga djelovanja i zato jer je ono osjetno manje podložno oksidaciji i užeglosti.

Antioksidansi su glavni sastojci mnogih krema koje se reklamiraju doslovce kao eliksiri za pomlađivanje.