Pozdrav dragi naši!

Nadamo se da ste nam dobro i da uživate u ovim lijepim i toplim danima! Danas ćemo se pozabaviti s jednom temom koja je jako bitna za našu prirodu i životinjski svijet, ali i za našu cijelu planetu - naučiti ćemo nešto o životinjama koje su zbog svojih osobina vrlo rijetke i posebne pa su zakonom zaštićene.

Sve životinje imaju pravo na slobodu življenja i kretanja no neke životinjske vrste su više ugrožene u odnosu na druge. Možete li pokušati pogoditi zbog čega je to tako?

Naime, kroz povijest se naša priroda puno mijenjala, a to je dovelo do toga da su pojedina staništa na kojima su živjele određene životinjske vrste u potpunosti nestala ili su se promijenila što je utjecalo na životinjski svijet koji je tamo živio.

Ugroženom vrstom smatra se svaka životinjska vrsta koja je toliko malena i rijetka da joj prijeti izumiranje. Izumiranje životinjske vrste može nastupiti iz nekoliko razloga poput zagađenja staništa, promjenjivih klimatskih uvjeta, istrebljenja, povećane poljoprivrede, širenja građevinskih područja, izgradnja prometnica, masovni turizam i slično.

Zagađenje staništa je svako unošenje štetnih tvari ili predmeta u staništa koje dovodi do promjena u sastavu živog svijeta i smanjenja njegove raznovrsnosti. To znači da primjerice ispuštanjem štetnih plinova u zrak ili štetnih tekućina u tlo, zagađujemo staništa ptica ali i svih sisavaca koji žive na tom području. Kada je stanište određene životinje onečišćeno, ugrožen je njezin život i život njenih potomaka.

Jedna od najpoznatijih svjetskih onečišćenja staništa su zasigurno izljevi nafte u more pri čemu je stradao veliki broj morskih životinjskih vrsta, ali i ptica koje borave u tom području. U priloženom videu možete pogledati kako je ta katastrofa utjecala na staništa, ali i na životinje koje žive na tom području.

Drugi razlog koji može dovesti do izumiranja određenih životinjskih vrsta zasigurno su klimatske promjene poput globalnog zatopljenja. Globalno zatopljenje je zagrijavanje Zemljine površine koje je uzrokovano učinkom staklenika pri čemu dolazi do ispuštanja plinova koji utječu na klimu. Ako se ovakva situacija i dalje nastavi događati, znanstvenici smatraju da bi za 100 godina temperatura zraka mogla biti viša za čak 5 stupnjeva što bi dovelo do niza promjena poput otapanja ledenjaka, podizanja razine mora, povećanje padalina te suše i infektivnih bolesti.

No kako sve ove promjene utječu na životinjski svijet?

Otapanje ledenjaka na dalekom Arktiku u potpunosti može izbrisati zajednicu polarnog medvjeda koji živi na ledenjacima i hrani se tuljanima. Ako dođe do otapanja ledenjaka, nestati će cijelo jedno stanište za stotine životinjskih vrsta. Snimku otapanja ledenjaka i izgladnjelog polarng medvjeda pogledajte u videu;

Podizanje temperature ili povećanje padalina može natjerati određene životinjske vrste da potraže novo stanište jer postojeće više neće biti prikladno za njihovu vrstu. Ukoliko se životinjska vrsta ne uspije prilagoditi novim klimatskim uvjetima, prijeti joj izumiranje.

Osim klimatskih promjena, do ugroženosti i izumiranja životinjskih vrsta može dovesti i prekomjerno istrebljenje od strane ljudi. Postoji određeno doba godine kada lovci smiju odstrijeliti određen broj i vrstu životinje no na žalost, danas postoji puno više lovokradica koji istrijebljuju životinje tijekom cijele godine što dovodi do njihovog masovnog istrebljenja.

Da bi se spasile životinjske vrste od istrebljenja ali i izumiranja, donešen je Zakon o zaštiti prirode koji propisuje strogo zaštićene životinjske vrste. Iako na svijetu postoje tisuće životinjskih vrsta, mi ćemo pažnju usmjeriti na one najugroženije u svijetu, ali i u Hrvatskoj.

Najugroženije i zakonom zaštićene životinje u svijetu

Iako postoji mnogo životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje, osvrnuti ćemo se na samo nekoliko najugroženijih, a u nastavku možete pogledati i video o još nekim životinjama.

Južnokineski tigar

Najugroženija vrsta tigra na svijetu je Južnokineski tigar kojih je zabilježeno svega 20 do 30 u divljini i 48 unutar zooloških vrtova koji žive na području Kine.

Vakita 

Vakita je vrsta kita koji živi na području Kalifornije u Americi. Najmanja je vrsta kita, a procjenjuje se da danas ima samo 19 jedinki na cijelom svijetu što je čini najugroženijom životinjskom vrstom.

Javanski nosorog

Javanski nosorog je vrsta nosoroga koji živi na području Indonezije i ima ukupno 40 jedinski što ga čini drugom najugroženijom životinjskom vrstom na svijetu. Ova životinjska vrsta najviše je ugrožena jer joj prijeti krivolov zbog ljekovitog svojstva roga.

Sumatranski nosorog

Jedna od najugroženijih vrsta nosoroga te jedna od tri vrste nosoroga koje žive u Aziji. Sumatranski nosorog najmanja je vrsta nosoroga, a do danas je preživjelo svega 80 jedinki. Razlog izumiranja ove vrste je gubitak staništa zbog sječe šuma te krivolov.

Amurski leopard

Amurski leopard podvrsta je leoparda i jedna je od najrjeđih divljih mačaka na svijetu. Smatra se da ih danas na svijetu ima svega 27 pri čemu većina živi na području Rusije. Dva su razloga njihove ugroženosti - masovna sječa šuma koja dovodi do preseljenja malih životinja kojima se inače Amurski leopard hrani te istrebljenje radi njihova krzna koje je izrazito skupo.

Cross River gorila

Procjenjuje se da trenutno u divljini živi 200 do 300 gorila ove vrste i to pretežno na području Nigerije. Spadaju u najrijeđu vrstu gorila koje žive na svijetu.

Malajski tigar

Podvrsta tigra koja živi na području Malajskog poluotoka. Procjenjuje se da danas ima svega 340 jedinki na području Tajlanda. Najveći problem ove vrste je gubitak staništa zbog čega dolazi i do izumiranja ove životinjske vrste.

Sjevernoatlantski pravi kit

Sjevernoatlantski pravi kit živi na području Atlantskog oceana Sjeverne Amerike i broji svega 350 jedinki. Najviše su ugroženi jer stradavaju od brodova i ribolova.

Najugroženije i zakonom zaštićene životinje u Hrvatskoj

Popis najugroženijih i zakonom zaštićenih životinja u Hrvatskoj pogledajte u nastavku.

Bjeloglavi sup

Bjeloglavi sup ptica je grabljivica koja pripada porodici jastrebova. Ova je životinjska vrsta strogo zaštićena na području Hrvatske, što znači da se njezin život, ali i njezinu nastambu ne smije ugrožavati. Nalazi se na području otoka Cresa, gdje i postoji udruga koja se bavi njegovom zaštitom.

 Sredozemna medvjedica

Sredozemna medvjedica najugroženija je vrsta sisavaca u Hrvatskoj, pa ne čudi da je na popisu strogo zaštićenih životinja. Izgledom i veličinom poprilično je slična tuljanu, a na našem području zaštićena je od početka 20. stoljeća.

Hrvatski macaklin

Macaklin je strogo zaštićena životinjska vrsta koju možemo naći na otoku Lošinju. Ove zanimljive životinjice dijele se na dvije vrste, na kućnog macaklina i zidnog macaklina. Macaklin je prvenstveno noćna i bezopasna životinja, a ugrožavanje njegova života ili njegovog staništa zakonom je zabranjeno.

Plemenita periska

Plemenita periska najveći je školjkaš Jadranskog mora, a ima sposobnost narasti i do visine jednog metra. Ujedno je i jedna od najvećih školjki na svijetu, što je čini zaista posebnom. Njezin život i stanište u Sredozemnom moru vrlo su ugroženi, zbog čega ne čudi što se nalazi na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta.

Morski kitovi i dupini

Kitovi i dupini žive u morima i oceanima, pa ih tako možemo naći i u Jadranskom moru. Razlikujemo mnogo različitih vrsta ovih divnih morskih životinja, a svaka je u Hrvatskoj zakonom zaštićena. U potpunosti je zabranjen bilo kakav lov ili slično ugrožavanje njihova života.

Vuk

Vukovi u Hrvatskoj naseljuju područje Gorskog kotara, Like te Dalmacije. Smatra se da ih trenutno živi oko 4000 u ukupno 49 čopora. Vuk je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta te su zakonom zabranjeni svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja i namjernog uznemiravanja posebno u vrijeme razmnožavanja i podizanja mladih.

Ris

Ris spada u porodicu mačaka, a živi na području Gorskog kotara, Like i Ćićarije. U Hrvatskoj u divljini obitava 40 do 60 jedinki i zaštićena su vrsta, premda većina ljudi na tu zabranu za vrijeme lova ne gleda.

Razmislimo malo, kako mi možemo pomoći ugroženim životinjskim vrstama? Što mi kao pojedinac možemo napraviti kako bi se sačuvala staništa?

Ono što svatko od nas može učiniti je da pazi da otpad ne baca u pririodu već u za to primjerena mjesta, da što manje koristi prijevozna sredstva koja ispuštaju plinove koji zagađuju okoliš te da ne istrijebljuju životinjske vrste radi zabave ili hrane. Iako je to za nas kao pojedinca malo, za pojedine životinjske vrste to znači jako puno jer čista pririoda omogućava i njima čist i zdrav život na čistom zraku i u čistom staništu.

Na kraju pogledajmo kako onečišćena priroda ugrožava životinje, ali i  staništa životinjskih vrsta:

Nadamo se da vam se današnja tema svidjela i da ste uvidjeli koliko je važno brinuti o prirodi jer sve u pririodi međusobno je povezano pa tako naša briga o okolišu znači i briga o životinjama koje žive oko nas.

Za kraj vam ostavljamo osmosmjerku te razne bojanke kako biste se još malo zabavili!

Veliki pozdrav šalju vam vaši učitelji!