Lijepi pozdrav dragi naši!

Prije nego krenemo s današnjom temom, htjela bih pohvaliti Saru i Vita Rumoru koji su napravili prekrasne radove povodom Međunarodnog dana obitelji! Zaista su se potrudili i jako nam je drago da dobivamo vaše radove stoga samo nastavite biti tako aktivni i kreativni!

                   Sara Rumora                                              Vito Rumora

Danas ćemo otputovati na put do obližnje livade i upoznati se s jednim jako zanimljivim kukcima - leptirima!

Sigurna sam da ste do sada već mnogo puta vidjeli leptira, no jeste li se ikada zapitali kako se leptir razvija? Ili primjerice, od kuda mu onoliko boja i šara na krilima? E pa danas ćemo naučiti svašta novo o ovim šarenim kukcima koji uljepšavaju naše livade i pašnjake.

Leptiri su vrsta kukaca koji imaju dva para krila koji su obrasli ljuskastim dlačicama. Te dlačice međusobno se preklapaju poput crijepa na krovu. Kažemo da je leptir jako koristan kukac jer prenosi pelud i na taj način omogućava razmnožavanje biljaka.

Kad se izleže iz jajeta ličinka pojede njegove ostatke, a kasnije se hrani lišćem, biljkama i voćkama u kojima kopa hodnike. Kukuljica ne jede ništa. Odrasli leptir voli cvjetni prah – nektar i voćni sok koji siše svojim rilcem.

Danas postoji oko 120 000 vrsta leptira koji predstavljaju veliku skupinu Insecta - Lepidoptera. Skupina uključuje neke od najljepših životinja našeg planeta. Zbog izvrsnosti u letenju, rasprostranjeni su od tropskih do polarnih krajeva, u visokim planinskim predjelima i pustinjama. Najljepši primjerci nalaze se u tropskim predjelima, a u nekim područjima svijeta pronađene su primitivne vrste koje pomažu u razumijevanju evolucije ove skupine kukaca. U različitim klimatskim područjima leptiri se razlikuju načinom života pa se neki pojavljuju tijekom zime, a neki su vjesnici proljeća. Razvojem civilizacije leptiri postaju ugrožene vrste te se njihov broj znatno smanjuje, a neke vrste su izumrle. U videozapisu ispod pogledajte najpoznatije tropske vrste leptira:

Izgled leptira

Leptir ima izduženo tijelo i dva para krila koji su prekriveni dlačicama. Mogu biti različitih veličina i oblika. Muški leptiri obično su veći i imaju puno više šarenila na svojim krilima, dok su ženski leptiri manji i mirnijih boja. Osim po spolu, leptiri se mogu razlikovati i u bojama ovisno o tome koje je godišnje doba trenutno pa kažemo da imaju sezonsko dvoličje - isti leptir drugačije izgleda u različita godišnja doba.

Tijelo leptira je dlakavo, a glava im je vrlo slabo pokretljiva. Sastavljene oči su im polukuglaste, a često imaju dva jednostavna oka. Ticala se sastoje od mnogo članaka, a mogu biti nitasta, četinasta, pilasta, češljasta, perasta i kijačasta. Prsni kolutići su im stopljeni. Noge su im relativno slabe, a prednje su smanjene u noge za čišćenje. Zadak se sastoji od 6 do 7 kolutića.

Prednja krila obično su veća od stražnjih. Bez krila, leptiri mogu biti dugi između 3 mm i 7 cm.

Životni ciklus leptira

Postoje četiri stadija u razvitku i nastanku leptira pa za početak možemo pogledati kratki animirani film o prijelazu iz jednog stadija u drugi.

Prvi stadij je kada odrasli leptir polaže jaja na neku biljku. U drugom stadiju dolazi do razvitka ličinke iz jajeta iz koje nastaje gusjenica s usnim organima za grizenje. Gusjenice većinom žive na kopnu, a neke u vodi. Hrane se uglavnom raznim biljnim dijelovima. Na glavi imaju kratka ticala i 4 do 6 jednostavnih očiju. Uz prave noge imaju obično 5 pari panoga (na 3. do 6. i na zadnjem kolutiću)

   .

Za leptire je karakteristična potpuna preobrazba koja se naziva holometabolija pa između ličinačkog stadija i odrasle jedinke prolaze stadij kukuljice što je ujedno i treći stadij ciklusa. Prije nego što se zakukulje, gusjenice se pričvrste na zaštićenu mjestu ili ispredu svilen zapredak, te se preobraze u slobodnu ili češće zastrtu kukuljicu. Kukuljica se doima mirnom, no u njenoj unutrašnjosti se odvijaju velike promjene pa se tako organi gusjenice razgrađuju, a izgrađuju se unutrašnji organi leptira.

U četvrtom stadiju dolazi do izlaska leptira iz kukuljice čime završava životni ciklus i započinje novi polaganjem novih jaja. Kad se odrasli leptir izvuče iz kukuljice, najprije raširi krila da se osuše. Nakon toga je spreman za let. Potpuno razvijeni leptiri obično žive samo kratko vrijeme, ali neki mogu i prezimiti. 

Pogledajte životni ciklus leptira od njegova početka kada se jaja polažu na biljku pa sve do njegovog posljednjeg stadija gdje se rađa novi leptir:

Podjela leptira

Leptiri se dijele na nekoliko skupina ovisno o načinu spajanja krila, prema rasporedu rebara te prema broju spolnih otvora. Ipak, za nas je najvažnija podjela na:

Dnevni leptiri obično su šarenijih boja i u mirovanju drže krila sklopljena. Najviše su aktivni preko dana dok su noćni leptiri aktivniji noću, a u mirovanju su im krila najčešće plosnato raširena.

Dnevni leptiri

Noćni leptiri, kao i sva živa bića, imaju u ekosustavu mjesto kojim uvelike doprinose njegovu opstanku. Velik broj noćnih leptira, posebno vrste povezane sa specifičnim, često rijetkim i ugroženim staništima poput močvara, pješčanih područja ili poplavnih šuma, dobri su biopokazatelji. To znači da na temelju njihove prisutnosti i brojnosti možemo približno ocijeniti stanje i očuvanost okoliša i na temelju toga u duljem razdoblju pratiti promjene u staništima.

Noćni leptiri glavni su izvor hrane mnogim grabežljivcima. Gusjenicama i leptirima hrane se drugi kukci poput mrava, bogomoljki, muha i osa te drugih skupina životinja poput pauka, ptica pjevica, šišmiša i drugih sisavaca te gmazova i vodozemaca.

Također, noćni leptiri vrlo su važni oprašivači cvijeća i iako se svi noćni leptiri ne hrane u stadiju odrasle jedinke, velik broj njih hrani se upravo nektarom cvijeća. Baš poput pčela i leptiri pri hranjenju nektarom cvjetni pelud prenose s jednoga na drugi cvijet te tako pomažu u oprašivanju biljaka.

Noćni leptiri jedini su izvor prirodne svile. Svila je tanko proteinsko vlakno koje proizvode gusjenice nekih leptira pri izradi zapretka (kokona). Svilu leptiri upotrebljavaju kao zaštitu od grabežljivaca i vremenskih neprilika te za izolaciju.

Noćni leptiri

Stanište i vrste leptira

Leptiri su životinjska skupina koja živi na svim kontinetima osim ledom prekrivenog Antarktika. Većina vrsta je ugrožena pa time i zaštićena, a kako spadaju u skupinu hladnokrvnih životinja, najčešće žive na mjestima koja se nalaze na visini od 2 000 metara nadmorske visine gdje sunce obasjava najveći dio područja.

Danas na našoj planeti živi oko 120 000 vrsta leptira od čega ih na području Hrvatske živi oko 3 000. Od te ukupne brojke, samo je 186 dnevnih leptira, dok ostalo čine većinom noćni. Kao što smo rekli, spadaju u zaštićenu skupinu životinja, a među najugroženijim su lastin rep, prugasto jedarce, apolon, velika preljevalica, mala preljevalica te veliki topolnjak.

          Lastin rep                         Prugasto jedarce                       Apolon

     Velika preljevalica                Mala preljevalica                   Veliki topolnjak

Sada kada smo naučili svašta novo o leptirima i njihovom načinu života, pogledajte 10 najljepših leptira koji žive na našoj planeti Zemlji:

ZANIMLJIVOSTI O LEPTIRIMA

https://www.youtube.com/watch?v=4E_Cs01ari0

Za kraj vam ostavljamo nekoliko ideja na koji način kod kuće izraditi leptir od papira, rola papira ili žice. Uz kreativnu izradu, opustite se uz pjesmicu o leptirima (https://www.youtube.com/watch?v=PG6F1f_oNdI)

Nadamo se da vam se današnja tema svidjela. Svakako pokušajte napraviti neku vrstu leptira sami kod kuće, a svoj rad nam pošaljite na adresu doposcuolaadistanza2020@gmail.com kako bismo ga objavili na našim stranicama.

U prilogu vam se nalazi i jedna priča o zaljubljenom leptiru Željku pa svakako pročitajte i nju!

Puno pozdrava od učitelja produženog boravka!