Pozdrav dragi naši učenici!

Nadam se da ste mi dobro i da se uskoro vidimo u školskim klupama na zajedničkom druženju.

Danas pričamo o jednoj vrlo zanimljivoj temi - dinosaurima! Sigurna sam da ste se mnogo puta susreli s njima kroz priče, filmove, slikovnice ili igračke, no znate li išta o njima? Znate li uopće tko su bili dinosauri i gdje su živjeli? Zašto ih danas više nema? Sve su to pitanja na koja ćemo vam danas pokušati dati odgovor stoga ostanite s nama i krenite u pustolovinu koju započinjemo šetnjom kroz park prepun dinosaura.

Dinosauri su životinje koje spadaju u skupinu gmazova i predstavljaju jednu od najvećih životinjskih skupina koja je ikad živjela. Riječ dinosaur dolazi iz Grčke, a označava strašnog guštera. Spadaju u prapovijesne životinje koje su se na planeti Zemlji pojavile prije 230.000.000 godina, a izumrli su prije otprilike prije 65.000.000 godina. Živjeli su u vrijeme mezozoika kada je klima bila vrlo blaga i topla, a visokih planina nije bilo već su pretežno živjeli u prostranim plodnim ravnicama i nepreglednim šumama papratnjača.

Doba dinosaura

Od svojih početaka kada je stvorena prije 4, 5 milijardi godina, planeta Zemlja bila je podijeljena na tri ere – paleozoik, mezozoik i kenozoik. Doba u kojem su živjeli dinosauri naziva se mezozoik, odnosno srednja era. Mezozoik se također dijelio na tri razdoblja:

Trijas - počinje prije 251 milijun godina i završava prije 199 milijuna godina). Klima je u to vrijeme suha i topla, a Zemlja nalikuje na pustinju osim uz područjima uz vodu gdje rastu šume paprati. Pojavljuju se prvi dinoasuri na tlu te gmazovi u vodi.

Jura - počinje prije 199 milijuna godina i traje do prije 146 milijuna godina. Cijela planeta u ovoj eri prekrivena je bujnom vegetacijom koja zbog blage klime djeluje poput tropske šume. Pojavljuje se sve više dinosaura na tlu, ali i prvi leteći gmazovi koji su predstavljali početke današnjih ptica.

Kreda - počinje prije 146 milijuna godina, a završava prije 65 milijuna godina. U ovom razdoblju klima se najviše promijenila, pojavljuje se sve više biljnog i životinjskog svijeta, formiraju se kontinenti i Zemljina staništa. U ovom razdoblju također dolazi i do izumiranja dinosaura radi naglog zahladnjenja uslijed promjene klime.

Gmazovi su na Zemlji postojali i prije pojave dinosaura. Kod većine ranih gmazova noge su bile položene postrance prema van, pod određenim kutem u odnosu na strane njihova tijela, slično kao i kod današnjih guštera. S vremenom, rane gmazove zamijenili su archosauri što je značilo vladajući gmazovi.

Za razliku od postojećih gmazova, archosauri su imali drugačiji oblik tijela i noge su im bile uvučene ispod trupa. Takva tjelesna građa bila je početak uspješne tjelesne građe kakva će se pojaviti kod njihovih potomaka, dinosaura, odnosno strašnih guštera.

Krajem trijasa svijetom su lutali prvi pravi dinosauri. Međutim, vrhunac svog postojanja dinosauri doživljavaju tijekom perioda krede, kada su njihova brojnost i raznolikost bile najveće. Do danas je zabilježeno više od tisuću vrsta dinosaura. Mogu se podijeliti u dvije odvojene skupine: biljojede i mesojede.

Podjela dinosaura

Osnovna podjela dinosaura je prema vrsti hrane koju jedu – biljojedi, mesojedi i svejedi.

Biljojedi su imali tupe zube koji su bili prilagođeni teško probavljivoj biljnoj hrani. Imali su i veći probavni sustav od mesojeda. Neki biljožderi su, kao današnje ptice gutali stijene koje bi im se kasnije zaglavile u želucu, da bi se lakše usitnila hrana. Neki dinosauri biljojedi su: iguanadon, diplodok, supersaur, triceratops, ultrasaur, seismosaur, brahiosaur i mnogi drugi.

                       Diplodok                                                     Iguandon           

Mesojedi su imali jako duge noge, dobar vid i osjetilo sluha kako bi mogli uloviti plijen. Također su imali jako oštre zube kako bi ubili i rastrgali plijen. Neki mesojedi su bili kanibali što znači da su jeli pripadnike svoje vrste. Nekoliko fosila dinosaura pronađeno je sa fosilom neke životinje unutar tijela. Neki mesožderi su: kampsognatus, tiranosaur, alosaur, albertosaur i mnogi drugi.

                    Tiranosaur                                                    Albertosaur

Danas je poznato svega nekoliko dinosaura koji su bili svejedi poput ornithomimus i oviraptor koji su jeli biljke, jaja, kukce i sve što bi im se našlo na putu Dosta biljojeda kad jede biljke slučajno proguta kukce ili neke druge male životinje pa ih se svrstava u skupinu svejeda.

                           Oviraptor                                        Ornithomimus       

Obilježja dinosaura

Dinosauri su najveće životinje koje su ikad postojale na planeti Zemlji pa se veličina definira kao njihovo glavno obilježje. Iako nema točnih zapisa iz tog vremena, smatra se da je najveći dinosaur bio iz porodice biljojeda – Diplodok koji je mogao doseći dužinu od 30 metara.

Kasnijim istraživanjima, otkrivene su neke vrste koje su bile još veće i, a među većima se isticao Mamenchisaurus koji je imao najduži vrat duljine 11 m. Osnovno obilježje ove skupine dinosaura su krupna tijela, sitne glave i dugi vrat nalik žirafinom, koji im je koristio za dosezanje najslasnijeg lišća visokog drveća. Prednji su im zubi bili klinastog oblika, a služili su za grabljanje lišća s grana, dok su im stražnji zubi bili tupi i namijenjeni mljevenju lišća u kašastu masu.

Među mesojedima, kao najveći se isticao Tiranosaur dug 12 do 14 metara sa zubima od kojih su neki dosezali i duljinu od 30 cm. Zubi su im bili savijeni, poput pile nareckani i bili su prilagođeni za trganje mesa s plijena, a duge i oštre pandže služile su im za pridržavanje žrtve kada otrgnu komad mesa.

Većina mesojeda kretala se na dvije stražnje noge što znači da su mogli brzo trčati da bi uhvatili plijen, a dvije vrlo kratke prednje noge bile su prilično visoko položene na tijelu i završavale tvorevinom nalik na dvije male „šake“, s dva prsta slična pandžama koje su služile za pridržavanje hrane.

O tome koliko je neki dinosaur težak, ovisilo je koliko je brz. To znači da su manji dinosauri bili puno brži u odnosu na one velike i teške koji su se jedva kretali. Premda je Tiranosaur predstavnik najopasnijeg dinosaura svoje skupine, on nije bio nešto pretjerano brz i mogao je dostići brzinu svega 29km/h. Unatoč slabo razvijenoj brzini, bio je jako dobar lovac zahvaljujući jako dobro razvijenom vidu i njuhu.

Nastanak dinosaura

Prvi dinosauri javljaju se u razdoblju trijasa i to podjednako u vodi i na kopnu što se zapravo i smatra početkom njihovog nastanka. Jedan od prvih i najstarijih poznatih dinosaura koji je nastao, bio je Eoraptor lunensis što znači jutarnji kradljivac, a pronađen je na području današnje Južne Amerike.

Nakon toga u razdoblju jure, s razvojem klime i vegetacije, dolazi i do razvoja sve većeg broja dinosaura pri čemu se svrstavaju u dvi kategorije – one koji žive na tlu i oni koji lete zrakom. Upravo takva podjela kasnije je bila važna jer su leteći gmazovi bili preci današnjih ptica, dok su dinosauri koji su živjeli na tlu bili preci današnjih sisavaca.

Razmnožavanje dinosaura

Dinosauri su savijali gnijezda i polagali jaja koja su bila okrugla i izdužena i slična jajima današnjih sisavaca i ptica. Jaja su bila velika između 20 i 30 cm, a nakon što bi se izlegli mladunci, roditelji bi neko vrijeme skrbili o njima donoseći im hranu. Tek kada bi dovoljno narasli da se mogu samostalno brinuti sami o sebi, napuštali bi gnijezdo.

Neki znanstvenici vjeruju da su pojedine vrste dinosaura rađale već odrasle mladunce jer zbog svog načina života nisu mogli živjeti na jednom mjestu gdje bi savili gnijezdo. S vremenom, prilagodili su se rađanju poluodraslih i živih mladunaca koji bi vrlo brzo nakon rođenja bili spremni za samostalni život.

Izumiranje

Danas postoji mnogo teorija o tome kako su dinosauri izumrli no znanstveni najčešće navode dvije teorije. Prva je ta da se na zemlju srušio asteroid koji je pogodio otok Jucatan na području današnje Sjeverne Amerike što je uzrokovalo podizanje guste prašine koja je uzrokovala promjene u klimi koje su utjecale na izumiranje.

Druga i najčešće korištena teorija je da je s vremenom došlo do većih klimatskih promjena pri čemu su ljeta postala jako topla, a zime jako hladne što je bilo loše za neke sisavce i dinosaure jer se nisu uspjeli prilagoditi novim promjenama.

Prvi ostaci

Ostaci dinosaura koji su pronađeni nakon njihova izumiranja nazivaju se fosilima (ostaci života iz prošlosti). Fosili ovih velikih gmazova pronađeni su po cijelom svijetu što znači da su dinosauri živjeli na svim kontinentima uključujući i hladni Antarktik.

Kada su pronađeni prvi fosili, znanstvenici nisu znali kome pripadaju jer nisu niti znali da su nekada postojali dinosauri. S vremenom se shvatilo da kosti i ostaci pripadaju velikim gmazovima. Najčešći dijelovi koji su pronađeni su zubi i kosti jer su to najtvrđi dijelovi životinje i njima treba najviše vremena da se raspadnu.

Osim kostiju, vrlo često se pronalazio i otisak stopala što je govorilo koji je dinosaur živio na kojem području. Otisci stopala nazivaju se okamenjenim tragovima jer nisu dio životinje.

ZANIMLJIVOSTI O DINOSAURIMA

Za kraj pogledajte videozapis o životu dinosaura od njegova početka do izumiranja:

Ukoliko vam se današnja tema svidjela i željeli bi još ponešto naučiti o dinosaurima i njihovom izgledu ili načinu života, ostavljamo vam link na stranicu na kojoj možete pronaći mnoštvo videozapisa:

Ako želite, možete nacrtati dinosaura ili napraviti malo istraživanje o određenoj vrsti te nam svoj uradak poslati na našu dobro poznatu adresu doposcuolaadistanza2020@gmail.com.

Ako imate priliku, u knjižnici potražite neku od slikovnica ili zanimljivih dječjih enciklopedija u kojima ima još mnoštvo zanimljivih činjenica.

Nadamo se da vam je danas bilo lijepo na ovom putovanju, a do sljedećeg puno vam pozdrava šalju vaši učitelji produženog boravka!