2013-01-10 14:04:07

Psihološki kutak: Djeca s posebnim edukacijskim potrebama

disl-disgr

Tko su djeca s posebnim edukacijskim potrebama?

učenici s oštećenjem vida učenici s oštećenjem sluha učenici s poremećajima govorne-glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama učenja učenici s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima učenici sa sniženim intelektualnim sposobnostima učenici s poremećajima u ponašanju učenici s poremećajem pažnje/poremećajem pažnje s hiperaktivnošću (ADD/ADHD) učenici s višestrukim teškoćama

OŠTEĆENJE VIDA

sljepoća - slijepe se osobe služe Brailleovim  pismom

slabovidnost - slabovidne osobe mogu čitati crni uvećani tisak

Nužna je prilagodba udžbenika i didaktičkog materijala (brajica, poseban pribor za pisanje, povećala, diktafon...)


OŠTEĆENJE SLUHA

gluhoća (sluh uništen ili je gubitak sluha iznad 91 dB) - niti uz pomoć slušnog aparata dijete ne može čuti govor

nagluhost (ostaci sluha su iskoristivi, koristi se slušni aparat)

Razlika je u težini oštećenja ako je došlo do gubitka sluha prije razvoja govora ili kad je govor već razvijen. Potrebna je stručna podrška logopeda i audiopedagoga.


POREMEĆAJI GOVORNO-GLASOVNE KOMUNIKACIJE I SPECIFIČNE TEŠKOĆE UČENJA

teškoće u artikulaciji, mucanje,brzopletost teškoće razumijevanja sadržaja,teškoće izražavanja

Specifične teškoće učenja:

disleksija disgrafija diskalkulija


MOTORIČKA OŠTEĆENJA I KRONIČNE BOLESTI

djeca s neurološkim oštećenjima (najčešće s cerebralnom paralizom) neuromuskularna oštećenja (mišićna distrofija, multipla skleroza) oštećenja lokomotoričkog aparata (deformacije kralježnice, oštećenja nogu i ruku) kronične bolesti: astma, leukemija, dijabetes ...

 


UČENICI SA SMANJENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA

Značajna ograničenja u intelektualnom funkcioniranju i u adaptivnome ponašanju:

imaju teškoće u izvođenju različitih misaonih operacija (povezivanja, zaključivanja, analiziranja, apstrahiranja) što otežava proces učenja i usvajanja školskih sadržaja i socijalno prihvatljivih ponašanja

Teškoće se uočavaju na planu: motorike, percepcije, pamćenja, pažnje, govorne recepcije i ekspresije (oskudan i nepravilan rječnik, teškoće u artikulaciji, razumijevanju...)


UČENICI S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU

Poremećajima ponašanja smatraju se odstupanja od normi uobičajenih ponašanja.

Mogu biti prisutna:

na osobnom planu (depresija,povlačenje) u socijalnom okruženju (agresivnost, udaranje, neposlušnost)

Zahtijevaju stručnu pomoć (socijalni pedagog , psiholog, psihoterapeut...)

 


UČENICI S POREMEĆAJEM PAŽNJE/ POREMEĆAJEM PAŽNJE S HIPERAKTIVNOŠĆU

Dvije su vrste poremećaja pažnje:

poremećaj pažnje bez hiperaktivnosti (ADD) poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD)

Karakteristike: nepažljivost ili rastresenost, impulzivnost, nestrpljivost, prekomjerno emocionalno uzbuđivanje, neobuzdanost, socijalni problemi, dezorganiziranost. Popratna je pojava nezadovoljavajući uspjeh u školi.


AUTIZAM

Svrstava se među veće teškoće u razvoju. Ponajprije pogađa:

razvoj odnosa s okruženjem (pogled oči u oči,izraz lica,odnos s vršnjacima) oblike ponašanja interese aktivnosti (stereotipna ponašanja-lupkanje prstima,ponavljanje riječi...)


VIŠESTRUKE TEŠKOĆE

Teškoće učenja i cerebralna paraliza Teškoće učenja i poremećaji u ponašanju Teškoće učenja i oštećenje vida ili oštećenje sluha

Posebna su skupina djeca s dvostrukim senzornim oštećenjima kao gluho-slijepi.


DAROVITOST

talentirana djeca kojima je u školi dosadno, ne prate nastavu već su u svom svijetu - često neprikladnim ponašanjem jasno pokazuju da njihove potrebe nisu zadovoljene darovita djeca koja imaju i specifične teškoće učenja

Nužna je prilagodba odgojno-obrazovnog rada sposobnostima učenika (više samostalnog rada, eksperimentiranja zadovoljit će njihove edukacijske potrebe).


ŠKOLOVANJE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

Učenici s posebnim potrebama imaju pravo na obrazovanje koje će im omogućiti

dostojanstvo poticati njihove najbolje sposobnosti, samostalnost i uključivanje u zajednicu, a time i u društvo

(oblikovano prema čl.23.Konvencije o pravima djeteta, 2000.)

Pravodobnim uočavanjem "teškoća" te bolje upoznavanje osobitosti učenika na pojedinim područjima razvoja i postignuća u školi (npr.čitanje,pisanje i usmeno izražavanje, računanje i dr.)  VAŽNI su kako roditelju tako i školi da bi ZAJEDNO spriječili posljedice neuspjeha u školi:

nizanje negativnih ocjena zaostajanje u savladavanju gradiva razvoj negativne slike o sebi pojave nepoželjnih ponašanja i dr.

Upoznavanje obrazovnih potreba učenika omogućuje izradu primjerenih programa školovanja, te razvoj pozitivnog socijalnog ozračja (npr.u okruženju i odnosima među vršnjacima u razredu).

 

ŠKOLOVANJE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U HRVATSKOJ SE ODVIJA U:

redovnim osnovnim školama posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama (uključuju se djeca s većim teškoćama u razvoju)

Oblik školovanja djece u redovnim školama:

potpuna integracija djelomična integracija

Potpuna integracija

učenik je uključen u redovni razredni odjel savladava  redovne ili prilagođene nastavne programe uz primjenu individualiziranih postupaka u radu i posebnu odgojno-obrazovnu podršku (osobni pomoćnici) za učenike kojima je oštećen vid,sluh ili imaju motorička oštećenja potrebno je organizirati produženi stručni postupak (provodi se prije ili nakon nastave uz pomoć defektologa)

Individualizirani pristup u radu

Podrazumijeva primjenu onih metoda, sredstava i didaktičkih materijala koji

podupiru posebne edukacijske potrebe djeteta pružanje pomoći i nadzora pri rješavanju različitih zadataka, rukovanju   geometrijskim priborom, izvođenje pokusa dulje vrijeme za rješavanje zadataka, osobito u pismenim provjerama znanja odabir tipova zadataka,češće vježbanje i ponavljanje samo usmena provjera, češća provjera znanja u kraćim vremenskim jedinicama,manji broj zadataka ili pitanja u ispitivanju zajedničko planiranje rada s učenikom,češće promjene aktivnosti...

Rad s učenicima potrebno je podržavati odgovarajućom

specifičnom opremom, didaktičkim materijalima (u razredu koristiti diktafon, Braillove strojeve, udžbenike s uvećanim tiskom, povećala...)

Prilagođeni program

prilagođen učeniku, njegovim "jakim" stranama, tj.njegovim sposobnostima, ono što dijete zna i može izrađuje se za predmete u kojima pokazuje izrazitije teškoće u svladavanju gradiva

Sadržaji se obogaćuju:

metodama(rad u grupi,podrška vršnjaka...) didaktičkim materijalima (štapići za matematiku,računaljke...)

Na početku svake školske godine se utvrđuje iz kojih je nastavnih predmeta potrebno izraditi  prilagođene programe.

Prilagođeni program izrađuje učitelj u suradnji s defektologom.

Kad učenici s posebnim edukacijskim potrebama ulažu mnogo truda i napora, učitelj to mora na vrijeme prepoznati i ocijeniti najboljim ocjenama.

Djeca s posebnim edukacijskim potrebama nisu žrtve koje traže zaštitu, ni manje vrijedna ljudska bića, već djeca s jednakim pravima i odgovornostima, koja trebaju i mogu jednako pridonositi društvu.

Ne određujmo ih onim što im nedostaje, nego onim što imaju, a to su njihovi talenti, ljepota, snaga, ljubav...

Ne ignorirajmo ih, nego ih poštujmo!

Poštivanje različitosti i uvažavanje dostojanstva svake osobe obilježje je društva koje sebe smatra civiliziranim, humanim i pravednim.

NE ODUZIMAJMO IM NJIHOVA PRAVA,

NEGO IM DAJMO PRILIKU!


Priredila: prof. Anita Petrić, dipl. socijalna pedagoginja

 


Osnovna škola Domovinske zahvalnosti Knin