« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
PRIJEPODNE
1. 8:00-8:45
2. 8:50-9:35
3. 9:40-10:25
4. 10:45-11:30
5. 11:35-12:20
6. 12:25-13:10
POSLIJEPODNE
1. 14:00-14:45
2. 14:50-15:35
3. 15:40-16:25
4. 16:45-17:30
5. 17:35-18:20
6. 18:25-19:10
Vjerujem da ste puno puta vidjeli ovakve slike u prirodi i divili se koliko su lijepe i koliko je priroda čudesna. Jeste li razmišljali da i u tim lijepim tvorevinama u prirodi ima matematike i njenih zakonitosti.
Fraktal je geometrijski objekt koji se sastoji od istovrsnih oblika različitih veličina. Osnovno svojstvo fraktala je samosličnost – manji dijelovi imaju strukturu cjeline. Koliko god povećavali sliku uvijek dolazimo do istih oblika.
Među prvim opisanim fraktalnim krivuljama u matematici su Kochova krivulja i Kochova pahuljica (švedski matematičar Niels Fabian Helge van Koch, 1904. god.) Razlika između krivulje i pahuljice je u tome što se kod krivulje počinje s dužinom, a kod pahuljice s jednakostraničnim trokutom.
Najjednostavniji primjer fraktala i možda najprepoznatljiviji je trokut Sierpińskog, (poljski matematičar Wacław Franciszek Sierpiński, 1915. god.).
Era fraktala u matematici počela je 70-ih godina prošlog stoljeća. Riječ fraktal (lat. fractus – rastrgan, izlomljen) u matematiku je 1979. uveo francuski matematičar poljskog porijekla Benoit Mandelbrot kao kraticu za oblike koji iskazuju jednake detalje u svim mjerilima.
Fraktalna geometrija je grana matematike koja je dovela do mnogobrojnih znanstvenih otkrića koja su imala velike primjene u životu čovjeka. Fraktali su svuda oko nas, naš krvotok, svemir… Razvoj teorije fraktala omogućio je i razvoj računalne tehnologije. Najbolji primjer za to su antene u mobitelima. Budući da mobitel mora komunicirati s raznim uređajima, trebalo bi mu više običnih antena jer sa svim uređajima ne može komunicirati na istoj frekvenciji. Tada su znanstvenici otkrili zapanjujuću stvar: kada se antena napravi u obliku fraktala, ona može primati veliki raspon frekvencija pa mobitel može normalno funkcionirati samo s jednom antenom. (Matka 23 (2014./2015.) br. 89).
Fraktalna benzinska crpka u Los Angelesu
„OBLACI NISU SFERE, PLANINE NISU STOŠCI, OBALE NISU KRUGOVI, KORA NIJE GLATKA, A MUNJA NE PUTUJE RAVNOM LINIJOM.“
Benoit Mandelbrot
Evo kako su učenici 8.c, 8.d i 8.e nakon obrađene cjeline Sličnost izrezali i nacrtali svoje fraktale:
Marija Mijač, učiteljica matematike