Pozitivnim iskustvima učitelji mogu pobuditi

zanimanje djece za svoj predmet

Gospodin Vujnović, Naše novinarke i v. d. ravnatelja Jasminka Falamić

 Gospodine Vujnoviću, istaknuti ste astronom, fizičar, znanstvenik, fakultetski predavač, vođa različitih projekata, član domaćih i međunarodnih društava. Kada ste se počeli baviti znanstvenim istraživanjima?

Mene je astronomija počela zanimati još prije osnovne škole, a znanstvenim istraživanjima sam se počeo baviti kada sam dublje ušao u tematiku svoje ljubljene fizike.

 Možete li nam reći nešto o svom školovanju? Jeste li već u osnovnoj školi znali da se želite baviti fizikom i astronomijom?

Ja sam diplomirani fizičar. Uvijek sam se zanimao za zvijezde i svoja sam prva istraživanja temeljio na astronomiji, prvi  zadatak mi je bio predavanje astronomije – to je bilo na početku moga fakultetskoga obrazovanja, usput sam  proučavao astronomsku literaturu. Pokušao sam odabrati  područje astronomije koje ću istraživati. Ubrzo sam dobio priliku za stručno usavršavanje  u Engleskoj, tamo sam  izradio doktorsku disertaciju u području atomske spektroskopije. To je  fizika u boji. U osnovnoj sam se školi zanimao za fiziku, ali nisam znao da ću se time baviti,  želio sam biti Mozart.

 Zalažete se za popularizaciju znanosti i zbog toga ste odlikovani i nagradama. Na koje se sve načine može potaknuti istraživačko mišljenje u djece?

Djeci treba omogućiti da sami rade i istražuju, da rade svojim rukama. To je važno, npr. u osnovnoj školi  djeca  mogu izvoditi jako zanimljive pokuse s magnetima ili istraživati struju. Iz takve vrste rada lakše donose zaključke. Iako je mlade teško zainteresirati za znanstvena pitanja ako u čovjeku ne postoji iskra.

 Školovani ste klavirist. Postoji li povezanost između znanosti i glazbe?

Naravno da postoji. Čovjek se drugačije razvija kada se bavi i glazbom i znanošću. Ja sam završio srednju glazbenu školu, ali akademiju nisam. Još danas pamtim neke skladbe iz mladosti, jer  svaki dan sviram i učim nešto novo.

Autor ste brojnih znanstvenih radova, istraživali ste ultraljubičasto zračenje i geomagnetsko polje. Možete li nam o tome nešto reći?

Ultraljubičasto zračenje je dio zračenja koje dolazi sa sunčanim zrakama i od njega pocrnimo. U posljednjih 25-30 godina jedan je sloj u atmosferi, koji upija to zračenje, oslabio, tako imamo više ultraljubičastog zračenja i više pocrnimo. Mnoge kožne bolesti nastaju zbog prevelikog izlaganja sunčevim zrakama i ultraljubičastom zračenju.

Magnetsko polje je važno u primjeni u zrakoplovstvu. Vrlo je važno za uređaje za orijentaciju na aerodromima.

Čime se sada bavite? Što istražujete?

Sada pišem predavanja. Istražujem i pokušavam na najjednostavniji način objasniti osnovne fizikalne pojmove, npr. što je to energija.

 Što biste preporučili našim učiteljima i učenicima?

Preporučio bih im da vole predmet koji predaju i da svoja pozitivna iskustva prenose na  djecu. Ipak se u djeci može potaknuti zanimanje za svaki predmet, tako i za fiziku.

Intervju vodile: Leona Čakić, Lucija Katruša, Petra Stražanček, 7.b