Naša povijest sačuvana je u starim glagoljskim tekstovima. Nagrađenim projektom pod nazivom „Glagoljaški meštri“ želimo, zajedno s učenicima, pobliže upoznati i „opipati“ život skriven u tom starom pismu. Projekt financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2022./2023.

Glagoljica i glagoljaštvo i danas su inspiracija umjetnicima, dizajnerima i obrtnicima. Tako se glagoljska slova nalaze i na mnogim svakodnevnim predmetima kao što su: odjeća, slatkiši, namještaj, suveniri i mnogi drugi. Naš projekt sastoji se od samostalnog učeničkog istraživačkog dijela o glagoljici te višesatnih radionica učenja i stvaranja igrom i praktičnim radom. Ukratko, glagoljica u malom prstu: gdje ju vidjeti, kako zapamtiti, izraditi, čak i vježbati s njom.

Povodom skorašnjih dana – Međunarodni dan materinskog jezika (21. 2.) i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva (22. 2.) učenici predmetne nastave na satovima Hrvatskog jezika učili su i raspravljali o značenjima pojmova materinski i strani jezik te na glagoljici pisali svoja imena, inicijale i poruke vršnjacima u višim razredima predmetne nastave. Igrali su i escape room s temom o povijesti hrvatskoga jezika, istraživali zašto se uopće obilježava Dan materinskog jezika i kako je glagoljica stigla na naše prostore i koliko se zadržala.

ZANIMLJIVOSTI: 

• Od kraja 12. stoljeća zapravo su još samo Hrvati nastavili koristiti glagoljicu, i to skoro do 20. stoljeća.
• Hrvati su oblikovali vlastiti tip glagoljskih slova. Od 12. stoljeća svoje su glagoljske tekstove pisali uglatom glagoljicom koja se zato još zove i hrvatska glagoljica.
• Hrvati su glagoljicom pisali toliko često da se jedino kod nas razvio i oblik uglate glagoljice koji se može brzo pisati, tzv. glagoljski brzopis ili glagoljski kurziv.
• Glagoljica je bila glavno pismo Hrvata od samog početka 10. stoljeća do 16. stoljeća.
• Najstariji tekstovi hrvatskoga jezika su pisani glagoljicom. Najznačajniji naš rani kameni spomenik, Bašćanska ploča, pisana je glagoljicom. I prva hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.), pisana je glagoljicom. Pa i Bukvar (1527.), najstarija hrvatska početnica na osnovi koje su djeca učila pisati pisana je glagoljicom.