Odlukom UN-a, ove se godine 29.rujna prvi puta obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.

Odluka se temelji na UN-ovom Programu globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030), posebice žurnoj potrebi da se do 2030. godine smanje velike količine otpada od hrane na globalnom nivou. Cilj je prepoloviti otpad od hrane po stanovniku na maloprodajnom i potrošačkom nivou te smanjiti gubitke hrane u proizvodnji i opskrbnom lancu. Postizanje cilja uključuje primjenu održive prakse i inovativnih rješenja za suzbijanje gubitka i bacanja hrane te usvajanje održivog pristupa prehrambenom sustavu kojim se promiče sigurnost hrane i prehrana rastućeg svjetskog stanovništva i doprinosi ublažavanju siromaštva, iskorjenjivanju gladi i zdravlju ljudi.

Proizvodnja hrane osnovni je pokretač globalnih promjena u okolišu jer koristi 25% cjelokupne naseljive površine i crpi 70% svjetske potrošnje pitke vode te je glavni uzročnik prenamjene zemljišta, a rasipanjem i bacanjem hrane svi uloženi resursi, tlo, voda, energija, vrijeme i ljudski rad te novac, propadaju. Pri tome otpad od hrane stvara snažan pritisak na okoliš, s obzirom da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.

Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu i karakterističan za zemlje u razvoju, dok je bacanje hrane rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača i fenomen karakterističan za razvijeni dio svijeta.

U Europskoj uniji svake godine se baci oko 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Prema procjenama u Republici Hrvatskoj baci se oko 400.000 tona hrane godišnje. Najviše otpada od hrane proizvode kućanstva, godišnje po osobi 75 kilograma, što je manje od EU prosjeka, koji iznosi 92 kilograma po osobi godišnje.

Prioritet je edukacija potrošača i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o važnosti smanjenja gubitka i bacanja hrane i promjeni neodrživih obrazaca potrošnje.

Pripremila: Marta Novak