Predavačice su nam izložile rezultate provedenih istraživanja na osnovu kojih smo: - osvijestili važnost preopterećenja osnovnoškolskih učenika iz perspektive učenika i roditelja - osvijestili stavove i aktivnost učitelja vezane uz domaće zadaće i preopterećenost učenika - upoznali se s postignućima hrvatskih učenika u međunarodnom ispitivanju znanja TIMSS iz prirodoslovlja i matematike te tipovima zadataka. Što se tiče opterećenja učenika podsjetili smo se da je nastavni radni tjedan pet dana a bio je šest ( i na taj način više je sadržaja u kraćem vremenu…). Učenicima mlađe školske dobi školske obveze ne bi trebale prelaziti pet sati dnevno. Također su učenici opterećeni brojnim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima (želje roditelja), primjenom metoda aktivnog učenja smanjili bismo vremensku prezauzetost domaćim zadaćama… Tom prilikom istaknuto je da je prirodoslovlje važan indikator za vrednovanje školskog sustava koji treba razvijati…Učenici sve teže uspostavljaju smislenu vezu između onoga što se uči u školi i svakodnevnih životnih iskustava ( Bognar; Matijević; 2002.). Stečena znanja i umijeća trebaju postati učenikovo trajno vlasništvo koje mogu primijeniti u svakodnevnom životu. Nazočni učitelji tom prigodom su se osjećali ponosno jer su učenici četvrtih razreda postigli zavidne rezultate TIMSS – a (2011.), koji su u zadnjem istraživanju još bolji (2015.). Hrvatska je jedna od 46 zemalja koja sudjeluje u tom međunarodnom istraživanju. U odnosu na 2011. godinu, primijećen je značajan pomak iz prirodoslovlja pa su bodovi s 516 porasli na 533 što je Hrvatsku s 23. mjesta svrstalo na 18. mjesto znanja u prirodoslovlju u svijetu te smo usporedivi s Engleskom, Češkom i Bugarskom. Ispod nas nalaze se zemlje poput Njemačke, Irske, Danske, Australije i mnoge druge. Ako gledamo prema spolu, hrvatski učenici i učenice jednako su uspješni u znanju prirodoslovlja. Za usporedbu uzeli smo Finsku koja se istraživanju pridružila kad i mi, te Sloveniju koja je u TIMSS istraživanjima od početka i treba naglasiti kako Finci bilježe značajni pad, a slovenski učenici svake četiri godine bilježe rast. Među vodećim zemljama tu su Singapur, Južna Koreja i Japan ( https://www.ncvvo.hr/timss-2015/) istaknula je koordinatorica Jasminka Buljan Culej koja je dodala kako naši učenici imaju dobro činjenično znanje, ali poteškoća s primjenom toga znanja. Učiteljima je tom prilikom ukazano da je bitno prepoznati i pravilno usmjeriti učenike visokih kapaciteta, ukoliko ih olako propuštamo kroz sustav (oni zbog dosade ometaju nastavu ), vremenom ih lagano „gubimo“ ( to je savjet/prigovor povjerenstva međunarodnog istraživanja). Bez obzira na odobrene postojeće udžbenike - učitelji nastavne sadržaje trebaju upotpuniti kreiranjem svojih zadataka koji bi trebali biti na višoj kognitivnoj razini. Iz temeljnih dokumenata našega školskog sustava Nastavni plan i programa odgoja i obrazovanja RH (2006.) i Nacionalnog okvirnog kurikuluma

(2011.) treba koristiti sadržajne domene: znanost o životu, fizičke znanosti, znanost o Zemlji- koje su inače uvrštene u ispitnim zadatcima TIMSS-a. U svom radu trebamo stalno imati na umu predviđeni kurikulum, primijenjeni kurikulum i postignuti kurikulum. Postignuti kurikulum je najvažniji, s njim učenici odlaze… „ Samo vi, učitelji, znate i možete stvoriti bajku od svog zanimanja…“, rekla je doc. dr. sc. Snježane Dubovicki.

Voditeljica Školskog aktiva učitelja RN Vera Menčik, učitelj savjetnik