Na pitanje „Što za tebe znači biti kreativna/kreativan?“ učenici su se u najvećem broju složili da to znači imati mašte, napraviti nešto na maštovit način. Velik broj učenika smatra i da to znači imati čudne, domišljate, zabavne, originalne ideje; zatim da biti kreativan znači nešto novo sam izmisliti, bez pomoći i uputa; kao i da to znači napraviti nešto čega se nitko nije sjetio, nešto novo, neviđeno, originalno, drugačije. Nadalje, velik broj učenika smatra da biti kreativan znači lijepo crtati i pisati. Nešto manji broj učenika smatra da biti kreativan znači biti poseban, tajnovit, različit. Neki pojedinačni zanimljivi odgovori učenika na ovo pitanje glase: biti kreativan znači da na nastavi radimo na neki drugi način, npr. igramo igre i usput učimo; biti tih, sam u svom svijetu, misliti o raznim stvarima; imati puno inspiracije za razne stvari; biti slobodan; raditi neke stvari od različitih materijala; dodavati svoju osobnost na nešto (papir, sastavak, način pisanja u bilježnici); biti jako uspješan u nečemu, ali na drugi način; biti svoj i raditi neke stvari na svoj način. Nekoliko učenika pak smatra da biti kreativan znači marljivo raditi na nastavnome satu i pažljivo slušati učitelje.

      Najviše učenika navodi da prostor u kojemu borave mora biti svijetao/dobro osvjetljen/imati dovoljno svjetlosti te da mora biti uredan. Velik broj učenika navodi da ih na kreativnost najviše potiču vanjski prostori/priroda i da im je potreban mir u prostoriji da bi izrazili svoju kreativnost. Navode i da su najkreativniji u svojemu domu/svojoj sobi, a velik broj učenika voli boraviti u šarenim prostorijama i smatra da ih takvi prostori potiču na kreativnost. U nešto manjoj mjeri učenici navode još i da prostor treba biti velik, veseo/radostan, prozračan/imati dovoljno zraka/kisika, vedar/sunčan, obojen u lijepe boje, lijepo uređen. Osim toga, neki učenici navode da ih na kreativnost potiču prostori u kojima mogu biti sami i u kojima nema puno tehnoloških uređaja koji ih ometaju, kao i da to trebaju biti prostori u toplim nijansama koji su prozračeni i osunčani, a da u njima ne treba biti ni potpuna tišina ni velika buka.

Većina učenika, njih skoro 62 % navodi da su kreativniji kada nešto rade sami. Kao razloge tome navode da se lakše usredotoče, da imaju svoj mir, moraju se sami snaći, nema gužve i buke, mogu razmišljati, nitko ih ne ometa te da svi imaju drugačiji način rada i razmišljanja pa je bolje da rade sami. Približno 32 % učenika navodi da su kreativniji kada rade s nekime jer si međusobno pomažu i dijele ideje te im nije dosadno, odnosno puno im je zabavnije, jer nekada netko nešto zna, a drugi ne zna pa se nadopunjuju, jer zajedno imaju više ideja i tuđe ih ideje potiču da i sami smisle bolju ideju te jer se međusobno inspiriramo. Ostali učenici navode da im je svejedno, da im nekada više odgovara jedan način, a nekada drugi, da ovisi na čemu rade i s kime rade.

     Najveći broj učenika navodi kako zna da su nešto kreativno napravili na temelju pohvale učitelja ili drugih osoba – njih četvrdeset dvoje, a njih 17 navodi da to znaju jer se njima osobno sviđa to što su napravili/osjećaju se ponosno/sretno/zadovoljno. Manji broj učenika navodi da znaju da su nešto kreativno napravili jer im se svi dive, jer su napravili nešto neobično, lijepo, originalno i maštovito ili kada su napravili nešto što nitko drugi nije napravio. Nekoliko učenika kaže da znaju kada su napravili nešto kreativno po tome što su dobili dobru ocjenu.

     Kada je riječ o osobinama učitelja/učiteljice* koji ih potiče da budu kreativniji učenici navode da taj učitelj prije svega treba biti dobar, blag, vedar, pozitivan te ih poticati na rad. Osim toga, treba im dopuštati da kažu svoje mišljenje, biti drag, pristojan, imati razumijevanja/poslušati ih te se treba znati šaliti/biti zabavan. I dok neki učenici navode da učitelj koji potiče njihovu kreativnost treba biti strog jer im tako omogućava da u razredu bude tišina i da se usredotoče na rad, većina ih ipak smatra da ne bi trebao biti strog i ne bi trebao vikati. Nadalje, učenici smatraju da učitelj treba voljeti svoj posao, puštati ih da rade sami, ohrabrivati ih u radu i pomagati im, ali ne pretjerano jer se učenici ipak moraju naučiti i samostalnosti. Učitelji trebaju davati zanimljive zadatke, biti strpljivi, ljubazni, iskreni, usredotočeni na rad, trebaju učenike inspirirati. Učenici smatraju i da učitelji koji ih potiču da budu kreativni moraju i sami biti kreativni, poticati učenike da budu drugačiji/unikatni  te trebaju prigrliti aktivnost i kreativnost učenika i imati razumijevanja za nešto drugačije.

*u odgovorima oblik učitelj odnosi se i na osobe muškoga i na osobe ženskoga spola

     Kada je riječ o nastavnim predmetima/izvannastavnim aktivnostima u školi najviše učenika (njih 60) smatra da najviše prilike za kreativnošću imaju u predmetu Likovna kultura, na drugom je mjestu s 18 odgovora je Tjelesna i zdravstvena kultura sa svojim sportskim izvannastavnim aktivnostima, a na trećemu, sa 16 odgovora, Hrvatski jezik. S puno manje pojedinačnih odgovora na ovom su se popisu našli Modelarstvo, Robotika, Informatika, Engleski jezik, Tehnička kultura, Fizika, Učenička zadruga, Kemija, Dječji forum, Inkscape, izvannastavna aktivnost iz povijesti, Biologija, Vjeronauk, Matematika. Po jedan učenički odgovor imaju volonterska skupina, literarna skupina, eko-vrt i Povijest.

     Na posljednje pitanje – „Koliko ti je na skali procjene u ovoj školi općenito omogućeno da budeš kreativan/kreativna?“ najveći postotak učenika, njih 43 %, navodi da uvijek imaju priliku za izražavanje svoje kreativnosti dok nešto manje učenika, njih 41 %, smatra da često imaju priliku izraziti svoju kreativnost. 13 % učenika navodi da jako rijetko u školi imaju priliku za kreativnost, dok 3 % učenika smatra da u školi nemaju priliku za kreativnost.

     Sve u svemu, pod kreativnošću učenici podrazumijevaju da to znači imati mašte, te imati domišljate i originalne ideje, nešto novo sam izmisliti, kao i da to znači napraviti nešto čega se nitko nije sjetio, nešto novo, neviđeno, originalno, drugačije. Najviše učenika navodi da prostor u kojemu borave mora biti svijetao/dobro osvjetljen/imati dovoljno svjetlosti te da mora biti uredan da bi ih poticao na kreativnost. Većina učenika, njih skoro 62 % navodi da su kreativniji kada nešto rade sami, dok 32 % učenika navodi da su kreativniji kada rade s nekime. Najveći broj učenika navodi kako zna da su nešto kreativno napravili na temelju pohvale učitelja ili drugih osoba, a kao važne osobine koje treba imati učitelj da bi ih poticao na kreativnost navode da taj učitelj prije svega treba biti dobar, blag, vedar, pozitivan te ih poticati na rad. Osim toga, treba im dopuštati da kažu svoje mišljenje, biti drag, pristojan, imati razumijevanja/poslušati ih te se treba znati šaliti/biti zabavan. Kada je riječ o nastavnim predmetima/izvannastavnim aktivnostima u školi najviše učenika smatra da najviše prilike za kreativnošću imaju u predmetu Likovna kultura, a na skali procjene od 1 do 4 najveći postotak učenika, njih 43 %, navodi da uvijek imaju priliku za izražavanje svoje kreativnosti u svojoj školi, dok nešto manje učenika, njih 41 %, smatra da često imaju priliku izraziti svoju kreativnost. 13 % učenika navodi da jako rijetko u školi imaju priliku za kreativnost, dok 3 % učenika smatra da u školi nemaju priliku za kreativnost.

     Iz rezultata ankete vidljivo je da, iako 43 % učenika navodi da uvijek imaju priliku za izražavanje kreativnosti u školi, ipak postoji prostor za poboljšanje jer više od polovice učenika smatra da nekad, rijetko ili nikada nema priliku za izražavanje kreativnosti. Osim toga, učenici smatraju kako kreativni mogu biti u predmetu Likovna kultura, dok su ostali predmeti i izvannastavne aktivnosti slabo zastupljenti učeničkim odgovorima. Upravo je iz rezultata ove ankete provedene među učenicima šestih i sedmih razreda vidljivo da je projekt Kids from the future u školi dobrodošao te da svojim ciljevima i aktivnostima koje se provode može doprinijeti poboljšanju kreativnosti, kako učeničke kreativnosti, tako i kreativnosti u nastavnome procesu. 

Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.

Sufinancirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+ / Co-funded by the Erasmus+ Programme of the European Union