2010-12-10 00:00:00 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST Učenici 6. a i 6. b razreda su istražili temu biološke raznolikosti. Svaka od devet grupa je imala svoju temu, a rezultati rada su plakati. Učenici koji nisu bili u grupama crtali su božićne motive i motive bioraznolikosti (biljke, životinje) na straničnike, koji su se prodavali na Božićnom sajmu (3. prosinca). ZAŠTO BIOLOŠKA RAZNOLIKOST? 2010. godina je godina biološke raznolikosti Mjesec hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenog) je bio u znaku bioraznolikosti 29. prosinca je Međunarodni dan biološke raznolikosti
BIORAZNOLIKOST sveukupnost života na Zemlji više od 3 milijuna vrsta 1,5 milijuna životinjskih vrsta 500 000 biljnih vrsta svaka vrsta ima svoje mjesto i svoju ulogu u nekom ekološkom sustavu
TEME 1. EKOLOŠKI SUSTAVI Hrvoje Novačić i Marko Benjak, 6. b
2. ELEMENTARNE NEPOGODE (ČOVJEK – VRSTA POPUT DRUGIH) Martina Zlatar, 6. a
3. ODNOS ČOVJEKA PREMA PRIRODI (ČOVJEK – VRSTA IZNAD DRUGIH) Ines Bravar, Ivan Balog, Josipa Đelekovčan, Dijana Đelekovčan i Valerija Premec, 6. a
4. ŽIVOTINJE U LJUDSKOJ PREHRANI Maja Udorović i Ana Maria Turi, 6. b
5. BILJKE U LJUDSKOJ PREHRANI Goran Galović, 6. b
6. KUĆNI LJUBIMCI Ivona Perić i Ivana Perić, 6. b
7. PTICE PJEVICE Monika Mlinarić i Željka Kalavarić, 6. b
8. ISKORIŠTAVANJE PRIRODNIH BOGATSTAVA Petra Jedvajić, Martina Širić i Katarina Šestak, 6. a
9. KUKCI Karla Franjkić, Mirta Ilić i Lucija Begić, 6. B
POTRAŽI: časopis Geo 12/10 Bioraznolikost za razvoj, str. 20. Upoznajmo da bismo zaštitili, str. 21.
U prirodi nema korisnih i štetnih vrsta. Podjelu na štetne i korisne vrste napravio je čovjek. Mnoge su vrste sustavno uništavane, čime se smanjila biološka raznolikost. Kad bi postojale štetne i korisne vrste, kamo bi čovjek uvrstio sebe?
Osmislili i vodili: Ivan Pikivača, učitelj prirode i biologije Stjepana Kadić, školska knjižničarka |
Osnovna škola "Fran Koncelak" Drnje |