I ove ćemo godine 29. travnja (petak) obilježiti Dan škole i rođendan profesora Filipa Lukasa po kojem je naša škola dobila ime.

Tim povodom u petak neće biti nastave.

Filip Lukas bio je kaštelanski intelektualac, kulturni djelatnik i dugogodišnji predsjednik Matice hrvatske, a naša škola po njemu nosi ime od 1992. godine.

Ako želite nešto više saznati o njemu, možete u školskoj knjižnici posuditi slikovnicu ili pak pročitati nastavak ovog teksta.

Filip Lukas rođen je u Kaštel Starom 29. IV. 1871. Završio je studij bogoslovije u Zadru 1896. te je nakon toga neko vrijeme bio kapelan u Muću.

U Grazu i Beču studirao je geografiju i povijest, a nakon stjecanja diplome 1906. g. bio je profesor Nautičke škole u Dubrovniku, gimnazije u Sušaku te Trgovačke akademije u Zagrebu.

Od 1919. do 1945. predavao je ekonomsku geografiju na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi (Ekonomski fakultet); u tri navrata bio je dekan, te rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Bio je predsjednik Matice hrvatske u razdoblju 1928. – 1945. Na mjesto predsjednika Matice hrvatske Filip Lukas je stupio mjesec dana prije atentata na Stjepana Radića u Narodnoj skupštini u Beogradu. Inače Matica hrvatska je jedna od najvažnijih hrvatskih ustanova, utemeljena još 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i društvenog razvitka.

U tridesetim godinama 20. stoljeća Filip Lukas slovio je kao jedan od vodećih intelektualaca bliskih frankovačkim krugovima. Godine 1945. pobjegao je iz Hrvatske u emigraciju; najprije je živio u Klagenfurtu (1945.– 49.), a zatim u Rimu. Naime, tadašnja jugoslavenska komunistička vlast osudila ga je na smrt. Godine 2017. Županijski sud u Zagrebu poništio je tu presudu.

Filip Lukas napisao je više od 170 geografskih i znanstvenih radova te 12 knjiga iz geografije i povijesti. Neka od njegovih značajnijih djela su: „Minervin svjetski atlas”, „Postanak Poljica”, „Utjecaj prirodne okoline na stanovništvo Dalmacije”, „Jadran”, „Gospodarska geografija”, „Geografija Jugoslavije”, „Ekonomska geografija”, „Strossmayer i Hrvati” i druga.

Svoje intelektualno djelovanje Filip Lukas je temeljio prije svega na naglašavanju toga da hrvatski narod ima svoju vlastitu kulturu, različitu od bilo kojeg drugog naroda. Svaki, dakle, narod ima svoj duh koji se objektivizira u kulturi, i upravo ga ta kultura razlikuje od svakoga drugog naroda.

Umro je u Rimu 26. veljače 1958. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Kaštel Stari 2021. godine.

Ravnatelj Petar Mustapić