Smiješimo se prvoj dječjoj riječi, veselimo se prvom koraku, prije spavanja čitamo im priče, prije škole većina djece zna čitati i pisati. Kada je riječ o financijskoj edukaciji tu imamo zadršku. Današnji roditelji uglavnom pripadaju generaciji koju roditelji nisu učili financijskim vještinama, zapravo vladalo je pravilo da se o novcu ne priča pred djecom. E pa vremena su se promijenila, više si ne možemo priuštiti neznanje jer ono košta.

Financijske poteškoće negativno utječu na psihičko i fizičko stanje pojedinca. Nažalost, još i danas u Hrvatskoj ne postoji sustavna edukacija djece i mladih o upravljanju osobnim financijama, oni svoja znanja i modele ponašanja uglavnom uče od roditelja. Iako nam se možda čini da je novac jednostavna tema za razgovor, iz nekih istraživanja proizlazi da je roditeljima jednostavnije s djecom razgovarati o drogi i alkoholu, nego o kućnom budžetu.

Financijska edukacija ne bi trebala biti prepuštena samo roditeljima na brigu. Ona bi, kao u većini zapadnoeuropskih zemalja, trebala biti integrirana u redovne školske programe. Naime, u smjernicama Europske Unije upravo su škole prepoznate kao najbolji kanal za provođenje edukacije o osobnim financijama. Isto tako je važna i uloga drugih stručnih organizacija koje kroz neformalno obrazovanje mogu doprinijeti edukaciji mladih o osobnim financijama.

Koliko odluka donosimo, a vezane su za novac. Ovisno koliko smo dobru odluku donijeli možemo uštedjeti novac, zaraditi ga ili biti na gubitku. Djecu treba naučiti kako pronaći pravi način da zadrže što više novca kojeg zarade i naprave što više s novcem kojeg zarade.

Kako bi dijete što jednostavnije i brže prešlo put od financijske ovisnosti do financijske neovisnosti, ili bolje rečeno financijske zrelosti, potrebno je da od rane dobi razvija određene vještine o upravljanju osobnim financijama koje će mu omogućiti da uspješno određuje svoje financijske ciljeve, definira planove za njihovu realizaciju i stekne financijsku disciplinu.

Financijske odluke nekad i danas

Danas mladi donose puno kompleksnije financijske odluke od onih s kojima su se susretali njihovi roditelji u istoj dobi. Stoga roditelji niti nisu uvijek u mogućnosti dati im potrebna objašnjenja i predložiti adekvatna financijska rješenja koja bi bila u korak s trenutnim izazovima u svijetu financija.

Završetak srednje škole jedna je od važnijih prekretnica u životu velikog broja mladih. Oni koji nakon završene srednje škole počnu raditi, već u toj dobi se susreću sa prvim odlukama o zaduženju, ili ugovaranjem prve police osiguranja.

Mladi koji će nastaviti daljnje školovanje, možda će početi razmišljati o svom prvom studentskom kreditu, otvaranju računa ili prvoj kartici.

Kontinuirana financijska edukacija, već od rane dobi omogućuje razvijanje vještina i kompetencija koje rezultiraju kasnijim donošenjem informiranih odluka i prepoznavanju potencijalnih rizika prije zaključivanja ugovora o korištenju financijskih usluga. Ona osigurava da potrošači, štediše i ulagači povećaju razumijevanje financijskih proizvoda i često puta mladim korisnicima nerazumljivu terminologiju koja se koristi u financijama i prezentiranju financijskih proizvoda.

Kada je vrijeme za prve lekcije o novcu?

Put prema donošenju razumskih financijskih odluka započinje s prvom kasicom. Uz nju dijete uči svoju prvu lekciju o štednji, skuplja novce za određenu namjenu i time postavlja svoje prve financijske ciljeve.

Kad roditelj samo izvadi novac iz novčanika, dijete nema dojam niti kako je taj novac došao u novčanik, niti koliko vrijedi stvar koja mu je kupljena.

Raste li novac na stablu ili ipak ne?

Roditelji uglavnom s manjom djecom ne razgovaraju o novcu te dio djece misli kako je ponuda novca s kojim roditelji raspolažu neograničena.

Kada dođete kući s posla, iz dućana, djeca često zaviruju u vrećice kako bi provjerili da li ima nešto i za njih. Ako je ova pojava učestala, roditelji pokušavaju objasniti djetetu da ne mogu svaki dan očekivati da im se nešto kupuje. I objašnjenje ostaje na tome. Djeca su zbunjena! Zašto svaki dan ne mogu dobiti čokoladicu, bombone, igračku i sl.?

Da novac ne raste na stablu odrasli znaju, ali kako to objasniti djetetu i kada? Slijedi nekoliko prijedloga.

Djeca od 2 do 4 godine

Maloj djeci najlakše je objasniti pojam novca kroz igru. Pokažite mu kako novac izgleda, krenite s kovanicama. Na primjer, naučite dijete koja se slika nalazi na pojedinoj kovanici – 1 HRK ptica /slavuj/, 2 HRK – riba /tuna/, 5 HRK – medo /mrki medvjed/. Ovo je pravo vrijeme i za prvu kasicu. Naučite dijete štedjeti.

Djeca od 5 do 8 godina

U ovoj dobi djeca razumiju da roditelji idu na posao kako bi zaradili novac koji im treba za kupnju hrane, odjeće, igračaka i mnogih drugih stvari.

Ako dijete s vama odlazi u kupnju, zna da osim što vi dajete novac blagajnici ona nešto vraća i vama. Kada djeca krenu u školu to može biti i mala vježba matematike npr. idete u dućan kupiti sladoled koji košta 5 kuna, dajete blagajnici 10 kuna. Zapitajte dijete da li zna koliko kuna vam blagajnica treba vratiti. Također ga možete naučiti da se jedna kuna sastoji od puno malih kovanica od 5 lipa.

Djeca od 9 do 12 godina

Već s devet godina djeca već znaju da se novac zarađuje te vrijednosti manjih novčanica. Upoznati su i s karticama, ali većina ne zna kako se kartice koriste. Objasnite djetetu kako funkcionira kartica i bankomat te da ste taj novac zaradili i položiti ga na račun. Isto tako možete djetetu objasniti i korištenje kreditnih ili debitnih kartica. Važno je djetetu napomenuti da se svi troškovi moraju podmiriti novcem kojim raspolažemo te da se ne smije trošiti više nego što imamo.

Djeca od 12 godina na više

Do ove dobi djeca već znaju osnove o novcu. Unatoč tome djeca se nalaze u raljama marketinških stručnjaka, svojih želja i onog što imaju druga djeca s jedne strane te ograničenih financijskih mogućnosti svojih roditelja s druge. Zadatak roditelja je objasniti djeci što se može a što ne, koje su njihove mogućnosti i što je prioritet. Starija djeca sezonskim poslovima mogu poboljšati svoj džeparac.

Za financijsku edukaciju nikad nije prerano, ali niti prekasno. Djeca bi minimalno trebala znati da se novac zarađuje vlastitim radom.

Hrvatski institut za financijsku edukaciju