Hrvatski jezik karneval naziva i "pokladama", što dolazi od starohrvatskog glagola "klasti" -prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj, Po običaju u utorak prije Pepelnice spaljuje se Fašnik ili Krnjo, nakon čega slijedi "koncert pepela" koji obilježava početak posta.
Karneval je slavljeničko razdoblje prije korizme poznato po povorkama maškara, maskiranim i kostimiranim plesovima karakterističnim za područje na kojemu se izvode.  Ljudi su maskiranjem nekada davno pokušavali dozvati i odobrovoljiti bogove, maskama su se štitili od nesreća, prirodnih nepogoda, loše sreće - svega lošeg što ih može snaći i čega se boje.  Danas riječ karneval označava maškaranje u primorskim gradovima naše zemlje, a fašnik u kontinentalnim.   Tog dana se zlotvor fašnik, krivac zbog sveg lošeg u protekloj godini, svečano spali, utopi ili objesi.
 Prije pogubljenja prethodi mu suđenje u kojem sudjeluju tužitelj, sudac, branitelj, krvnik i tugujuća rodbina.
Fašnička lutka izrađena je od slame, krpa ili starog odijela. Spaljivanjem fašnika završava vrijeme ludorija i započinje korizmeno razdoblje od 40 dana koje prethodi Uskrsu, kada se maske spremaju u ormar i ponovno postajemo oni obični – mi!

Pogledajte kako su naši učenici ukrasili školske panoe i na taj način obilježili karnevalsko vrijeme kojemu je danas zadnji dan.